Obalna područja

Obalna područja

Ključne poruke

• Očekuje se da će klimatske promjene imati ozbiljne učinke na obalna područja, posebno zbog porasta razine mora, oluja i olujnih udara, ali i zbog prodora slane vode u obalne ekosustave, povećane temperature vode i zakiseljavanja oceana. Naposljetku, ti učinci mogu uzrokovati gubitak višestrukih usluga ekosustava koje pružaju obalna područja te ekološke, gospodarske, društvene i kulturne vrijednosti za mnoge dionike i gospodarske sektore.
• Okvir politike EU-a uspostavljen za rješavanje učinaka klimatskih promjena na obalna područja uključuje međusektorske instrumente, kao što su integrirano upravljanje obalnim područjima i pomorsko prostorno planiranje. Druge direktive EU-a koje su izravno relevantne za otpornost obalnih područja na klimatske promjene jesu Direktiva o poplavama i Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji.
• Planovi upravljanja riječnim slivovima iz Okvirne direktive o vodama mogli bi ponuditi buduće mogućnosti za mjerenje napretka prilagodbe u obalnim područjima na razini EU-a.

Učinci i slabe točke

Očekuje se da će klimatske promjene imati ozbiljne učinke na obalna područja, posebno zbog porasta razine mora te promjena u učestalosti i razmjeru jakih oluja i povezanih olujnih valova. To može uzrokovati poplave, eroziju obale i gubitak niskih područja u kojima se nalaze staništa visoke ekološke vrijednosti, kao i ljudska naselja i infrastrukture. Porast razine mora također će izazvati ili povećati rizik od prodora slane vode, dodatno ugrožavajući obalne ekosustave. Nadalje, očekivani porast temperature vode i zakiseljavanje oceana pridonijet će restrukturiranju obalnih ekosustava, što će utjecati na cirkulaciju oceana i biogeokemijsko kruženje. Naposljetku, ti učinci mogu uzrokovati gubitak višestrukih usluga ekosustava koje pružaju obalna područja te ekološke, gospodarske, društvene i kulturne vrijednosti za mnoge dionike i gospodarske sektore.

Učinci klimatskih promjena pogoršavaju probleme s kojima se obalna područja već suočavaju zbog sve veće urbanizacije obala te zbog prisutnosti infrastrukture i brojnih ljudskih aktivnosti na kopnu i moru. Takve pokretačke sile koje nisu povezane s klimom u interakciji su s pokretačima povezanima s klimom koji određuju ukupnu osjetljivost prirodnih i ljudskih sustava obalnih područja.

Politički okvir

Kako bi postupak prilagodbe postao pametniji, u Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. prepoznaje se važnost premošćivanja jaza u pogledu učinaka klimatskih promjena i otpornosti na njih u svim sektorima, uključujući obalna područja. U okviru cilja da prilagodba postane sustavnija, Strategijom prilagodbe promiču se prirodna rješenja i pristupi koji se temelje na ekosustavima kao ključne mjere za očuvanje zdravih ekosustava od prijetnji klimatskih promjena. Za obalna područja to podrazumijeva, na primjer, obnovu močvarnih područja i obalnih ekosustava. U tim se pristupima koristi plavo-zelena infrastruktura kao višenamjenska i „neupitno” učinkovita rješenja za jačanje obalne obrane od učinaka klimatskih promjena. U Strategiji su prepoznate i koristi od uklanjanja ugljika koje nude obnovljeni obalni i morski ekosustavi. U tom pogledu Komisija promiče nove mehanizme certificiranja kojima će se omogućiti pouzdano praćenje i kvantifikacija klimatskih koristi od uklanjanja ugljika koje mnoga prirodna rješenja nude u obalnim područjima.

Međusektorske politike i instrumenti EU-a relevantni za otpornost obalnih područja na klimatske promjene uključuju integrirano upravljanje obalnim područjem (ICZM) i pomorsko prostorno planiranje (MSP).

ICZM promiče strateški i integrirani pristup upravljanju obalnim područjem s ciljem iskorištavanja sinergija i ujednačavanja nedosljednosti među različitim politikama i sektorima. Strateški pristup koji se zahtijeva Preporukom EU-a o integriranom upravljanju obalnim područjem iz 2002. uključuje sveobuhvatno načelo pristupa ekosustava kako bi se očuvao integritet i funkcioniranje obale u odnosu na prijetnje koje predstavljaju klimatske promjene. U Direktivi EU-a o prostornom planiranju morskog područja iz 2014. državama članicama preporučuje se da pri razvoju prostornog planiranja morskog područja uzmu u obzir interakciju kopna i mora te da u cjelokupnom postupku planiranja uzmu u obzir dugoročne promjene uzrokovane klimatskim promjenama.

Druge direktive EU-a relevantne za održivo upravljanje obalnim područjima s obzirom na prilagodbu klimatskim promjenama su:

• Direktiva o poplavama, koja se bavi procjenom i upravljanjem poplavnim rizicima vodnih tokova i obala u vezi s klimatskom varijabilnošću i klimatskim promjenama;
• Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji kojom se uspostavlja zajednički okvir unutar kojeg se od država članica zahtijeva da poduzmu potrebne mjere za postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša obalnih i morskih voda EU-a do 2020. te da zaštite bazu resursa o kojoj ovise gospodarske i društvene aktivnosti povezane s morem.

Te se direktive moraju provoditi u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama kojom se uspostavlja zajednički okvir za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda.

Unaprjeđenje baze znanja

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost opisuju trenutačno razumijevanje učinaka klimatskih promjena na obalna područja, njihove ekosustave i bioraznolikost, kao i moguće opcije prilagodbe, njihovu izvedivost i ograničenja.

Prethodno je u Posebnom izvješću o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena i posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C procijenjeno kako se očekuje da će se oceani i kriosfera promijeniti s obzirom na globalno zagrijavanje koje je u tijeku, rizici i mogućnosti koje te promjene donose ekosustavima i ljudima te mogućnosti ublažavanja, prilagodbe i upravljanja za smanjenje budućih rizika.

Europski atlas europskih mora internetski je alat koji pruža interaktivne i raznolike informacije o prirodnim i socioekonomskim značajkama u obalnim i morskim regijama Europe. Obuhvaća i informacije o projektima ICZM-a uključenima u bivšu inicijativu OURCOAST.

Podaci i modeli globalne ekstremne razine mora kojima se potkrepljuju nalazi najnovijih studija o obalnim poplavama dostupni su u repozitoriju podataka LISCoAsT-a (integrirani alat za procjenu razine mora i obale velikog opsega) u katalogu podataka Zajedničkog istraživačkog centra. JRC je vodio i projekte PESETA, u kojima je utjecaj klimatskih promjena na obalne sustave bio u opsegu od projekta PESETA I 2009.

Usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) podupiru politike Europske unije za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje pružanjem dosljednih i mjerodavnih informacija o klimatskim promjenama. Ta usluga korisnicima omogućuje pristup primjerima stvarnih primjena svoje pohrane podataka o klimi za nekoliko sektora, uključujući obalna područja, čime se pokazuje kako se podacima o klimi može pristupiti, kako ih se može preoblikovati i kako ih se može učiniti relevantnima za rješavanje specifičnih klimatskih izazova i donošenje odluka povezanih s klimom.

Pokazatelj EEA-e Ekstremne razine mora i obalne poplave pokazuje predviđenu promjenu učestalosti poplava u Europi prema dvama različitim scenarijima, zbog čega je potrebno planirati zaštitu obale na lokalnoj ili regionalnoj razini.

Osim toga, niz istraživačkih projekata koji se podupiru različitim programima EU-a pridonio je znanjem o obalnim područjima (kao što je, na primjer, FAIR). U okviru Europskog istraživačkog prostora za klimatske usluge ECLISEA-om se nastoji unaprijediti znanost o obalnoj klimi u pogledu dinamike površine mora na europskim obalama i morima izradom preporuka i najboljih praksi o aspektima obalne klime i utjecaja na obalu.INSeaPTION-om se nastoji zajedno s korisnicima osmisliti i zajednički razviti obalne klimatske usluge na temelju najsuvremenijeg podizanja razine mora, učinka, prilagodbe i transdisciplinarne znanosti.

Nekoliko projekata koje je financirao EU pridonijelo je dokazivanju potencijala prirodnih rješenja za ublažavanje poplava i otpornost obale (npr. SARCC, ADAPTA BLUES, ADAPTO), čime je pružena znatna baza znanja i dokaza o toj temi, pri čemu su istraživački napori posebno usmjereni na intervencije malih razmjera. RECONECT ima za cilj brzo poboljšati europski referentni okvir za NbS za smanjenje hidrometeorološkog rizika demonstriranjem, upućivanjem, unapređenjem i iskorištavanjem NbS-a velikih razmjera u ruralnim i prirodnim područjima, uključujući obalna područja.

Potpora ulaganjima i financiranju

Višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO) za razdoblje 2021. 2027. iznosi 1,21 bilijun eura, uz dodatnih 807 milijardi eura iz instrumenta EU-a za oporavak sljedeće generacije. 30 % tog proračuna namijenjeno je aktivnostima kojima se doprinosi klimatskim ciljevima.

Ključni instrumenti EU-a dostupni za potporu prilagodbi su:

• Programom LIFE podupiru se i projekti ublažavanja klimatskih promjena i projekti prilagodbe klimatskim promjenama, koji obuhvaćaju i pitanja obalnih područja.
• Program Obzor Europa obuhvaća sljedeće misije: „Prilagodbaklimatskimpromjenama”kako bi se pomoglo da najmanje 150 europskih regija i zajednica postane otporno na klimatske promjene do 2030. i „Obnovanaših oceana i voda do 2030.”.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

Obalni gradovi i lokalne vlasti imaju znatnu nadležnost nad politikama i propisima o korištenju zemljišta kako bi inicijative EU-a i globalne inicijative (platforme i mreže) koje povezuju lokalne vlasti mogle pružiti potporu u provedbi mjera prilagodbe. Inicijative kao što su Sporazum gradonačelnika za energiju i klimu i C40 (uključujući obalne i delta gradove) povezuju lokalne vlasti diljem svijeta kako bi surađivale na održivom djelovanju u području klimatskih promjena.

Europska platforma za mjere za prirodno zadržavanje vode (NWRM) podupire provedbu europske okolišne politike o zelenoj infrastrukturi kao način doprinosa integriranim ciljevima koji se odnose na očuvanje i obnovu prirode i bioraznolikosti. Platforma NWRM obuhvaća širok raspon rješenja i studija slučaja, od kojih su neka relevantna i za obalna područja.

UPOZORENJE prilagodbe

U Direktivi o poplavama naglašava se da klimatske promjene dovode do veće vjerojatnosti i štetnih učinaka poplavnih događaja te se države članice pozivaju da se u svojim preliminarnim procjenama rizika od poplava i planovima upravljanja poplavnim rizicima pozabave klimatskim promjenama i da u okviru preispitivanja svojih planova upravljanja poplavnim rizicima pozabave vjerojatnim učincima klimatskih promjena na pojavu poplava. S obzirom na porast razine mora i vjerojatan sve veći rizik od olujnih udara, očekuje se da će poplave imati sve veći utjecaj na obalna područja. Prema najnovijem europskom pregledu planova upravljanja poplavnim rizicima 24 od 26 država članica u svojim je planovima upravljanja poplavnim rizicima uzelo u obzir barem neke aspekte klimatskih promjena, a deset ih je dostavilo čvrste dokaze da su uzeti u obzir učinci klimatskih promjena. Međutim, samo je nekoliko država članica opisalo metode za provjeru djelotvornosti mjera s obzirom na scenarije klimatskih promjena, dok je nekoliko država članica utvrdilo mjere za borbu protiv klimatskih promjena s neupitnim pristupom.

Klimatske promjene, s obzirom na poplave, uključene su i u planove upravljanja riječnim slivovima Okvirne direktive o vodama, koji obuhvaćaju i obalne vode, zajedno s procjenom pritisaka klimatskih promjena. U europskom pregledu drugih planova upravljanja riječnim slivovima navodi se da je samo jedna trećina država članica primijenila posebne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.