Financijski

Ključne poruke

• Izloženost same infrastrukture financijskog sektora klimatskim promjenama niska je u usporedbi s izloženošću i ranjivošću imovine u koju ulaže. Izloženost pokretačima klimatskih rizika odražava neujednačenu ranjivost među regijama i sektorima EU-a, ali i koncentraciju u određenim portfeljima financijskog sektora, bankama i financijskim institucijama.
• Održiva ulaganja u prilagodbu usklađena su u taksonomiji EU-a koja treba obuhvaćati više gospodarskih djelatnosti tijekom vremena i koja je globalno primjenjiva. Financijski sektor ulaganjima koja su označena kao održiva može promicati i podupirati mjere prilagodbe za smanjenje fizičkih klimatskih rizika. Preostali rizici mogu se prenijeti putem mehanizama osiguranja.

Učinci, ranjivosti i rizici

Klimatske promjene predstavljaju znatne makroekonomske i fiskalne rizike za EU koji uzrokuju znatne gubitke u Europi. To može naštetiti gospodarskim rezultatima, smanjiti porezne prihode i povećati državnu potrošnju na oporavak od katastrofa i socijalne troškove. Ti učinci ugrožavaju fiskalnu stabilnost, ometaju trgovinske tokove, narušavaju zalihe kapitala, smanjuju produktivnost i smanjuju ponudu radne snage, što u konačnici ometa gospodarski rast i povećava financijsku nesigurnost. Na primjer, poplave 2021. u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj koštale su 44 milijarde EUR. Ti učinci opterećuju javne financije, osiguravatelje, ulagače i financijska tržišta. Predviđa se da će gospodarski troškovi u narednim desetljećima naglo porasti, a rizici koji proizlaze iz izravnih učinaka i međunarodnih učinaka vratit će se u Europu.

Procjenjuje se da su od 1980. do 2023. ekstremni vremenski i klimatski uvjeti iznosili 738 milijardi EUR (vrijednosti za 2023.). Relativno mali broj događaja odgovoran je za velik dio gospodarskih gubitaka: 5 % vremenskih i klimatskih događaja s najvećim gubicima odgovorno je za 61 % gubitaka, a 1 % događaja uzrokuje 28 % gubitaka (vlastiti izračuni EEA-e na temelju izvornog skupa podataka). Prosječni godišnji gubici (u stalnim cijenama, u eurima za 2023.) iznosili su oko 8,5 milijardi EUR u razdoblju 1980. – 1989., 14,0 milijardi EUR u razdoblju 1990. – 1999., 15,8 milijardi EUR u razdoblju 2000. – 2009. i 17,8 milijardi EUR u razdoblju 2010. – 2019. Pet godina s najvišim godišnjim vrijednostima jesu 2021. (63,0 milijardi EUR), 2022. (56,0 milijardi EUR), 2002. (45,7 milijardi), 2023. (43,9 milijardi EUR) i 1999. (36,7 milijardi EUR).

Osiguranje je ključno za ublažavanje gospodarskih učinaka klimatskih katastrofa financiranjem obnove i pokrivanjem gubitaka. Međutim, osigurano je manje od 20 % gubitaka povezanih s klimom u Europi od 1980. do 2023., što ukazuje na znatan nedostatak u zaštiti. Rješavanje tog jaza opcijama politike od ključne je važnosti. Sposobnost smanjenja udjela potencijalnih gospodarskih gubitaka zbog klimatskih promjena do kojih dolazi zbog neosigurane imovine i aktivnosti – nedostatak u zaštiti klime – odredit će velik dio otpornosti društava.

U europskoj procjeni klimatskih rizika utvrđeno je nekoliko glavnih klimatskih rizika relevantnih za financijski sektor. Rizik za održivost europskih mehanizama solidarnosti zahtijeva hitno djelovanje. Rizik za javne financije koji dovodi do financijske krize i rizik za europska tržišta imovine ili osiguranja zahtijevaju više djelovanja. Naposljetku, potrebno je dodatno istražiti rizike za europska financijska tržišta koji proizlaze iz učinaka klimatskih promjena u Europi i izvan nje.

Okvir politike

Kao odgovor na sve veće učinke klimatskih promjena Europska komisija počela je uključivati otpornost na klimatske promjene u fiskalne okvire. Bankarski sektor i sektor osiguranja također su počeli samostalno poduzimati mjere za rješavanje tih učinaka.

Kad je riječ o utjecaju klimatskih promjena na europsko gospodarstvo i financijski sustav, u Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama upućuje se na strategiju EU-a za održivo financiranje za više pojedinosti jer održivo financiranje ima ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva politike u okviru europskog zelenog plana, kao i međunarodnih obveza EU-a u pogledu ciljeva u području klime i održivosti.

Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih i provedbenih akata kojima se utvrđuje način na koji nadležna tijela i sudionici na tržištu ispunjavaju obveze utvrđene u Direktivi. Komisija je u srpnju 2023. donijela prvi delegirani akt, uključujući zahtjeve za objavljivanje informacija o klimatskim promjenama.

Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) uredba je EU-a koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023. i primjenjuje se od 17. siječnja 2025. Cilj mu je ojačati informatičku sigurnost financijskih subjekata kao što su banke, osiguravajuća društva i investicijska društva te osigurati da financijski sektor u Europi može ostati otporan u slučaju ozbiljnih poremećaja u poslovanju. To uključuje i učinke događaja povezanih s klimatskim promjenama i degradacijom okoliša te prirodnim katastrofama.

DORA-om se usklađuju pravila povezana s operativnom otpornošću financijskog sektora. Primjenjuje sena 20 različitih vrsta financijskih subjekata i trećih strana pružatelja IKT usluga.

Sektor osiguranja

Čini se da se udio neosiguranih gospodarskih gubitaka uzrokovanih svim zabilježenim vremenskim i klimatskim opasnostima povećava zbog sporih mjera prilagodbe i češćih ekstremnih vremenskih uvjeta u nedostatku viših stopa prodora osiguranja od klimatskih promjena. Klimatski rizici vjerojatno će opteretiti lokalna gospodarstva i uzrokovati tržišne nedostatke koji utječu i na potrošače i na osiguravatelje. Češći katastrofalni događaji, u kombinaciji s potrebom da se zadovolje promjenjivi regulatorni zahtjevi, mogu ugroziti poslovne modele poduzeća i učiniti osiguranje određenog rizika nepristupačnim za klijente ili neizvedivim za osiguravatelje. Kako je navedeno u šestom izvješću o procjeni IPCC-a, radna skupina II., Klimatske promjene 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost ključno je rješenje za prilagodbu poboljšanje pristupa kreditima i osiguranju kako bi se spriječila varijabilnost u pristupu resursima i obilju.

Kako bi riješila ta pitanja, Europska komisija:

• Jačanje dijaloga između osiguravatelja, oblikovatelja politika i drugih dionika putem dijaloga o otpornosti na klimatske promjene. Glavni je cilj dijaloga smanjiti taj manjak u zaštiti klime. Njime predsjedaju GU CLIMA i GU FISMA;
• utvrđuje i promiče najbolje prakse u financijskim instrumentima za upravljanje rizicima, u bliskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA);
• istražiti širu upotrebu financijskih instrumenata i inovativnih rješenja za suočavanje s rizicima uzrokovanima klimatskim promjenama.

Solventnost II je direktiva u pravu Europske unije kojom se kodificira i usklađuje uredba EU-a o osiguranju. To se prvenstveno odnosi na iznos kapitala koji osiguravajuća društva iz EU-a moraju imati kako bi smanjila rizik od nesolventnosti. Međutim, u Direktivi se zasad ne uzimaju u potpunosti u obzir rizici od klimatskih promjena te postoji nekoliko stajališta kojima se poziva na bolje obuhvaćanje tog aspekta u podmodulu rizika od prirodne katastrofe.

Bankarski i investicijski sektor

Banke su pod sve većim regulatornim i komercijalnim pritiskom da se zaštite od utjecaja klimatskih promjena i usklade s globalnim programom održivosti. Zbog nedostatka regulatornog i nadzornog okvira niz središnjih banaka i regulatora diljem svijeta postao je svjestan svoje uloge i potencijalnog mandata u rješavanju rizika povezanih s klimatskim promjenama i okolišem s kojima se taj sektor suočava. Na primjer, skupina središnjih banaka, uključujući Europsku središnju banku, pokrenula je 2017. Mrežu za ekologizaciju financijskog sustava. Cilj mu je doprinijeti analizi klimatskih i okolišnih rizika u financijskom sektoru i upravljanju njima te mobilizirati redovita financijska sredstva za potporu tranziciji prema održivom gospodarstvu.

Nadalje, nekoliko privatnih banaka počelo je razvijati nove proizvode kao što su zelene obveznice ili zelene hipoteke. Zelene obveznice dužnički su instrumenti koji se razlikuju od konvencionalnih vrijednosnih papira s fiksnim prinosom samo po tome što se izdavatelj zalaže da će prihode upotrijebiti za financiranje projekata koji bi trebali imati pozitivne učinke na okoliš ili klimu. Tehnička stručna skupina za održivo financiranje objavila je 2020. vodič za upotrebu standarda EU-a za zelene obveznice.

U okviru zelene hipoteke banka ili hipotekarni zajmodavac kupcima nekretnina nudi povlaštene uvjete ako mogu dokazati da nekretnina za koju se zadužuju ispunjava određene okolišne standarde.

Uredbom o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima i rizicima za održivost uvode se obveze objavljivanja informacija o tome kako institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom uključuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike u svoje postupke upravljanja rizicima. Delegiranim aktima dodatno će se utvrditi zahtjevi za uključivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika u odluke o ulaganju, što je dio dužnosti institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovinom prema ulagateljima i korisnicima.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za financijski sektor.

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za financijski sektor.

Mnoge aktivnosti povezane s održivim financiranjem, financiranjem u području klime i prilagodbe odnose se na međunarodnu dimenziju. Ova se stranica usredotočuje na ono što je važno za države članice EGP-a na nacionalnoj razini. Više informacija o međunarodnim i razvojnim aspektima dostupno je na stranicama UNFCCC-a i njegovu portalu s podacima.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama uglavnom je usmjeren na međunarodne financijske tokove (i na aspekte s niskim emisijama ugljika, a ne na aspekte prilagodbe), ali u poglavlju o međusektorskim pitanjima ulaganja i financija iz 5. izvješća o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (AR5), Radne skupine III., navode se i neka domaća pitanja. Doprinosi Radne skupine za učinke, prilagodbu i ranjivost (Radna skupina II.) šestom izvješću o procjeni planiraju se za 2022.

Globalni centar za prilagodbu provodi program financiranja borbe protiv klimatskih promjena kako bi se prilagodba klimatskim promjenama i otpornost na njih uključile u donošenje odluka, povećalo financiranje prilagodbe klimatskim promjenama i otpornosti na njih te razvili inovativni financijski instrumenti.

Europska agencija za okoliš objavila je 2007. tehničko izvješće „Klimatske promjene: trošak nedjelovanja i trošak prilagodbe te trenutačno provodi novi projekt na tu temu, u okviru kojeg će rad postati dostupan 2022.

Nedavni istraživački projekti o financiranju i ekonomiji prilagodbe su, na primjer, projekt osiguranja H2020_Insurance koji je dodatno razvijen u okviru modeliranja gubitaka OASIS-a i centar OASIS-a ili projekt NAIAD usmjeren na vrijednost osiguranja prirode. Drugi projekti koji se bave ekonomijom prilagodbe i financiranjem su, na primjer, COACCH, ClimateCost Econadapt ili NATURANCE. Ispituju tehničku, financijsku i operativnu izvedivost i uspješnost rješenja koja se temelje na kombinaciji financiranja rizika od katastrofa i ulaganja u prirodna rješenja.

Potpora ulaganjima i financiranju

Višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO) za razdoblje 2021. 2027. iznosi 1,21 bilijun eura, uz dodatnih 807 milijardi eura iz instrumenta EU-a za oporavak sljedeće generacije. 30 % tog proračuna namijenjeno je aktivnostima kojima se doprinosi klimatskim ciljevima. Novim VFO-om Komisija je povećala sredstva za financiranje klimatskih promjena i prilagodbe, među ostalim inovativnim mehanizmima kao što je Europski fond za održivi razvoj plus, iskorištavanjem sredstava u bilateralnim kanalima i putem država članica EU-a.

Dodatne pojedinosti o obvezama financiranja dostupne su ovdje, a pregled mehanizama financiranja EU-a za razdoblje 2021. 2027. dostupan je ovdje.

Osim mehanizama financiranja unutar EU-a, EU i njegove države članice povećali su 2019. svoju ukupnu financijsku potporu trećim zemljama za borbu protiv klimatskih promjena za 7,4 %, što je iznosilo 21,9 milijardi EUR, od čega je 52 % potrošeno na pomoć partnerima EU-a u prilagodbi klimatskim promjenama. Osiguravanje visokog udjela financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u okviru međunarodne suradnje EU-a, a posebno za prilagodbu, ostat će u budućnosti.

Potpora provedbi prilagodbe

EIOPA dodatno razvija aktivnosti za provedbu održivog financiranja, npr. pregledom razlika u zaštiti od osiguranja, metodološkim radom na uključivanju klimatskih promjena u osiguranje od prirodnih katastrofa (kapitalni zahtjevi za solventnost) ili u neživotno osiguranje i određivanje cijena.