Bioraznolikost

Ključne poruke

• Očuvanje biološke raznolikosti i djelovanje u području klime neodvojivo su povezani: Bioraznolikost ima važnu ulogu u reguliranju klime, ali istodobno klimatske promjene utječu na sve vrste i njihova staništa. Klimatske promjene utječu na dinamiku ekosustava i prikladnost staništa za bioraznolikost.
• Pristupi koji se temelje na ekosustavima mogu pomoći u smanjenju osjetljivosti bioraznolikosti, a gospodarski sektori ekosustava mogu prepoznati klimatske promjene i prilagoditi im se usvajanjem pristupa koji se temelji na ekosustavu. To se može postići mjerama prilagodbe uporabe zemljišta i upravljanja vodama za upravljanje staništima i vrstama, kojima se poboljšava ekološka infrastruktura i povećava otpornost lokalnog stanovništva i staništa.
• To je predviđeno okvirom politike EU-a, uključujući Strategiju za bioraznolikost, direktive o pticama i staništima, mrežu Natura 2000, Strategiju za zelenu infrastrukturu i Uredbu EU-a o invazivnim vrstama, zajedno s povezanim mjerama u okviru sektorskih politika (npr. zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarstvena politika). Znatna ulaganja provode se u razvoj znanja kako bi se poduprla biološka raznolikost te obnovilo ili očuvalo zdravlje i ekosustavi.

Učinci, ranjivosti i rizici

Orhan Kartal, Climate Change PIX /EEA

Klimatske promjene jedan su od glavnih pokretača gubitka bioraznolikosti i degradacije ekosustava. Klimatske promjene neizravno utječu i na bioraznolikost jer su u interakciji s neklimatskim pokretačima kao što su prenamjena zemljišta i prakse upravljanja zemljištem.

Klimatske promjene uključuju promjene u rasprostranjenosti i brojnosti vrsta te ugrožavaju postojeće prehrambene mreže. Staništa se mogu promijeniti ili nestati, a populacije vrsta mogu postati sve izoliranije ili osjetljivije na izumiranje (veliki rizik u europskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA)). Predviđa se da će klimatske promjene promijeniti životne cikluse biljaka i životinja. Na primjer, s očekivanim porastom temperature, mnoge biljke počet će rasti i cvjetati ranije u proljeće, a sezona rasta trajat će dulje razdoblje u jesen. Neke životinje će se ranije probuditi iz hibernacije ili migrirati u različito vrijeme. Takve promjene utječu i na usluge koje ekosustavi pružaju društvu. Osim toga, invazije vrsta izazvane klimatskim promjenama mogu dodatno narušiti autohtonu bioraznolikost (veliki rizik u EUCRA-i).

Još jedan rizik za bioraznolikost proizlazi iz povećane učestalosti i intenziteta šumskih požara koji utječu na područja koja mogu dovesti do nepovratnog gubitka staništa (veliki rizik u EUCRA-i).

Okvir politike

Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030., donesenom 2020. u kontekstu europskog zelenog plana, bioraznolikost EU-a usmjerava se prema oporavku, pri čemu se prepoznaje da su gubitak bioraznolikosti i klimatska kriza međusobno povezani i da zahtijevaju koordinirano djelovanje. Te su veze snažno prepoznate i u Strategiji EU-a za prilagodbu, još jednoj ključnoj komponenti europskog zelenog plana povećanjem broja prirodnih rješenja. Prirodna rješenja smatraju se ključnim mehanizmom za rješavanje dvostruke krize gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena, kao i za potencijal u pružanju koristi prirodi, društvu i gospodarstvu.

Politika EU-a prepoznaje ključnu ulogu koju elementi zelenog i plavog krajolika imaju u prilagodbi klimatskim promjenama, pri čemu mreža Natura 2000, uspostavljena u skladu s Direktivom EU-a o pticama i Direktivom EU-a o staništima, čini jedinstvenu okosnicu zaštićenih područja. Smjernice za suočavanje s klimatskim promjenama u upravljanju područjima mreže Natura 2000 izrađene su 2013. kako bi se olakšalo upravljanje područjima i donošenje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini. U smjernicama se navodi potreba za prijelazom sa statičke perspektive očuvanja na pristup prilagodljivog upravljanja, koji uključuje razmatranje mogućih klimatskih učinaka i osmišljavanje mjera upravljanja kojima se ti učinci uzimaju u obzir.

Komisija je 22. lipnja 2022. donijela prijedlog pravno obvezujućeg akta o obnovi prirode. Cilj je osigurati otporne ekosustave, staništa i vrste suočene s prijetnjama klimatskim promjenama te pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima kao ključnom prirodnom rješenju.

U Strategiji EU-a za zelenu infrastrukturu izravno se upućuje na Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama putem mjera za zelenu infrastrukturu, pristupa utemeljenih na ekosustavu za poticanje prilagodbe i smanjenja rizika od katastrofa. Koncept zelene infrastrukture opisuje ekološke mreže u njihovom širem kontekstu (izvan zaštićenih područja) i naglašava važnost održavanja i obnavljanja pružanja dobara i usluga ekosustava za društvo i vrijednost multifunkcionalnih ekosustava. Zelena infrastruktura također doprinosi koherentnosti mreže Natura 2000 poboljšanjem propusnosti krajolika. Stvara ekološke mreže koje mogu pomoći u poboljšanju buduće ekološke otpornosti jer zeleni koridori omogućuju vrstama da promijene svoje raspone kao odgovor na klimatske promjene.

Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti i uslugama ekosustava, posebno u geografski i evolucijski izoliranim ekosustavima, kao što su mali otoci. Među ostalim čimbenicima, klimatske promjene povećavaju rizik od (nove) rasprostranjenosti invazivnih vrsta, posebno termofilnih vrsta. To je obuhvaćeno Uredbom EU-a o invazivnim vrstama.

Posebno kad je riječ o uslugama ekosustava, postoje sinergije s drugim sektorima. Strategijom EU-a „od polja do stola” lanac opskrbe hranom izričito se povezuje s bioraznolikošću i klimom. Osim toga, Okvirna direktiva o vodama, Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji, zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarstvena politika imaju sektorske pristupe za rješavanje posrednih koristi povezanih s bioraznolikošću i klimom.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za sektor bioraznolikosti.

Klimatske promjene, bioraznolikost i ekosustavi smatraju se međuovisnima u izvješću radne skupine II. iz šestog izvješća o procjeni IPCC-a naslovljenom „Klimatske promjene 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost. Bioraznolikost ima ograničen kapacitet za prilagodbu predviđenim klimatskim promjenama (kako je predviđeno u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C). Stoga je podupiranje otpornosti bioraznolikosti na klimatske promjene ključno za održavanje funkcioniranja ekosustava. Učinci klimatskih promjena mogu se učinkovito smanjiti samo očuvanjem (ili ponovnom uspostavom) bioraznolikosti na 30–50 % kopnenih slatkovodnih i oceanskih područja Zemlje. Očuvanjem ili ponovnom uspostavom bioraznolikosti stvara se zaštitni sloj kojim se smanjuju učinci i naša osjetljivost na sve ekstremnije klimatske pojave.

Pokrenuta je suradnja između Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) kako bi se riješio zajednički plan za bioraznolikost i klimu. Prva radionica rezultirala je znanstvenim ishodom, u kojem se navode poveznice i točke utjecaja u trenutačnom upravljanju i socioekološkim sustavima koji mogu pomoći u promicanju pomaka prema transformativnom upravljanju za rješavanje pitanja povezanosti bioraznolikosti, klime i društva.

Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je procjenu na temelju pokazatelja prošlih i predviđenih klimatskih promjena i njihovih učinaka na ekosustave i društvo. U drugom izvješću EEA-e prirodna rješenja prepoznata su kao ključni instrument za mobilizaciju zajedničkog programa biološke raznolikosti i klime. Skupina ETS-a za unutarnje obalne i morske vode objavila je biološku raznolikost u europskim morima i dala pregled stanja vodne biološke raznolikosti, uključujući učinke i trendove uzrokovane klimatskim promjenama.

Zajednički istraživački centar ima Centar znanja o biološkoj raznolikosti koji pruža znanstvenu osnovu za integraciju politika EU-a o biološkoj raznolikosti, uključujući klimatske promjene. U srpnju 2021. objavila je prvu procjenu ekosustava EU-a u kojoj je istaknuto da se učinci klimatskih promjena na bioraznolikost povećavaju. BiodiverCities je nedavno pokrenut pilot-projekt EU-a za poboljšanje sudjelovanja civilnog društva u planiranju donošenja odluka u pogledu urbane bioraznolikosti, prirode u gradovima i oko njih.

Copernicusova usluga klimatskih promjena (C3S), koju u ime Europske unije provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze, prikuplja podatke za praćenje klime i predviđanje njezinih budućih promjena. Te se informacije mogu upotrijebiti kako bi se istražilo kako će točno klimatske promjene utjecati na različite sektore, krajolike i ekosustave.

Sveobuhvatni podaci i informacije o bioraznolikosti u EU-u dostupni su u Europskom informacijskom sustavu za bioraznolikost (BISE), s informacijama o tome kako klimatske promjene utječu na bioraznolikost.

Potpora ulaganjima i financiranju

Višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO) za razdoblje 2021. 2027. iznosi 1,21 bilijun eura, uz dodatnih 807 milijardi eura iz instrumenta EU-a za oporavak sljedeće generacije. 30 % tog proračuna namijenjeno je aktivnostima kojima se doprinosi klimatskim ciljevima.

Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. nastoji se osloboditi najmanje 20 milijardi eura godišnje za prirodu i osigurati da se znatan udio od 30 % VFO-a namijenjenog djelovanju u području klime ulaže u bioraznolikost i prirodna rješenja. U njemu se prepoznaje obnova vrsta ekosustava koji su posebno važni ponori ugljika, kao što su šume, tresetišta, travnjaci, močvarna područja, mangrovi i livade morske trave, kao i uloga obnove tla u tom pogledu. Omogućuje koherentnu transeuropsku mrežu prirode u okviru njezina stupa zaštite kako bi se omogućile migracije vrsta i prilagodba klimatskim promjenama.

Ključni instrumenti EU-a dostupni za potporu prilagodbi su:

• program LIFE;
• Obzor Europa: za bioraznolikost i prilagodbu klimatskim promjenama najrelevantniji je 6. klaster o hrani, biogospodarstvu, prirodnim resursima, poljoprivredi i okolišu.

Istraživanje biološke raznolikosti i prilagodbe podupire se i u okviru mreže ERA-Net BiodivERsA, koja koordinira nacionalne istraživačke programe o biološkoj raznolikosti diljem Europe.

Trenutačno je glavni pokretač zabilježene potrošnje za biološku raznolikost u proračunu EU-a u okviru zajedničke poljoprivredne politike, a očekuje se da će se to nastaviti. Važna potrošnja ostvaruje se i u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Socijalnog fonda i Kohezijskog fonda. Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

MRE prilagodbe

Ključni nalazi izvješća EEA-e o stanju prirode iz 2020. uključuju potvrdu da su klimatske promjene sve veća prijetnja bioraznolikosti te da su poljoprivredne aktivnosti, napuštanje zemljišta i onečišćenje glavni pritisci na staništa i vrste. Kako bi razumjela promjene u bioraznolikosti Europe tijekom vremena, Europska unija oslanja se na podatke koji se prikupljaju i o kojima se izvješćuje na dosljedan i usporediv način. Države članice EU-a svakih šest godina moraju izvješćivati o veličini i trendovima populacija ptica (članak 12. Direktive o pticama) te o stanju očuvanosti i trendovima u pogledu ciljanih staništa i vrsta (članak 17. Direktive o staništima) na svojim europskim državnim područjima. Kako bi se ispitale sinergije i kompromisi između zaštite bioraznolikosti i ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, organizacija IPBES-a (Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava) i IPCC-a bila je domaćin radionice 2021. To je znanstveno izvješće izrađeno u kontekstu važnih međunarodnih sporazuma, uključujući Pariški sporazum, i ciljeva održivog razvoja. Na toj se radionici istraživala interakcija klime i biološke raznolikosti, od trenutačnih trendova do uloge i provedbe prirodnih rješenja i održivog razvoja ljudskog društva.