Zdravlje

Zdravlje

Ključne poruke

• Klimatske promjene pogoršavaju smrtnost i bolesti povezane s ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su toplinski valovi, poplave ili šumski požari. Predviđa se i da će klimatske promjene dovesti do novih zdravstvenih rizika za Europljane, posebno bolesti koje prenose vektori kao što su tigrovi komarci. Na zdravlje bilja i životinja utječu i promjene sezonalnosti, ekstremni vremenski uvjeti te nove bolesti i štetnici.
• EU ima koordinacijsku ulogu u rješavanju prekograničnih prijetnji zdravlju, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. Cilj je nove vizije „EU za zdravlje” (2021. – 2027.) pripremiti se za buduće zdravstvene krize.
• Kako bi se riješio problem nedostatka znanja o učincima klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, 2021. osnovan je Europski opservatorij za klimu i zdravlje u okviru nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti upravlja znanstvenim dokazima o zaraznim bolestima relevantnima za klimu. Programom za financiranje istraživanja Obzor Europa dodatno će se podupirati istraživanja u području klime i ljudskog zdravlja.
• Zakon EU-a o zdravlju bilja i zakon o zdravlju životinja iz 2016. obuhvaćaju rizike za usjeve, šume i životinje iz uzgoja uzrokovane klimatskim promjenama. Znanje o klimatskim utjecajima na zdravlje biljaka i životinja prikupljeno je u okviru projekta CLEFSA Europske agencije za sigurnost hrane.

Učinci i slabe točke

Klimatske promjene stvorit će nove zdravstvene rizike i povećati trenutačne zdravstvene probleme. Očekuje se da će klimatske promjene imati izravne i neizravne učinke na zdravlje ljudi, biljaka i životinja. Izravni učinci uglavnom su posljedica promjena intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su toplinski valovi i poplave. Neizravni učinci mogu se osjetiti kroz promjene u učestalosti bolesti koje prenose insekti (tj. vektorske bolesti uzrokovane komarcima i krpeljima), glodavcima ili promjene u kvaliteti vode, hrane i zraka.  Osim učinaka na zdravlje ljudi, predviđa se da će klimatske promjene promijeniti životne cikluse biljaka i životinja. Na primjer, s očekivanim porastom temperature, mnoge biljke će početi rasti i cvjetati ranije u proljeće, a vegetacijska sezona će trajati dulje u jesen. Neke životinje će se probuditi ranije od hibernacije ili migrirati u različito vrijeme.

Politički okvir

Zdravlje ljudi

Sprečavanje učinaka klimatskih promjena na zdravlje ljudi potrebno je rješavati na mnogim razinama i u nekoliko područja politika. U skladu s Ugovorom iz Lisabona primarnu odgovornost za organiziranje i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite imaju države članice. Zdravstvena politika EU-a stoga služi kao nadopuna nacionalnim politikama i osigurava zdravstvenu zaštitu u svim politikama EU-a.

Jedna od glavnih uloga zdravstvene politike EU-a koordinacija je prekograničnih aktivnosti. Europska unija donijela je 2013. Odluku o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju. Tom se odlukom jača pripravnost u EU-u i koordinacija odgovora na prijetnje zdravlju. Pomaže državama članicama da se pripreme za moguće buduće pandemije i ozbiljne prekogranične prijetnje uzrokovane zaraznim bolestima, kemijskim, biološkim ili okolišnim događajima, uključujući one povezane s klimatskim promjenama, te da ih zaštite od njih. U okviru nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama EU će se baviti prekograničnim prijetnjama zdravlju, među ostalim onima koje proizlaze iz klimatskih promjena, u okviru novog tijela EU-a za odgovor na zdravstvene krize i pripravnost .

Kad je riječ o ekstremnim vremenskim uvjetima i zdravlju, politike EU-a povezane sa smanjenjem rizika od katastrofa obuhvaćaju ključna područja za jačanje suradnje među državama članicama EU-a s ciljem poboljšanja zaštite građana od katastrofa i upravljanja novim rizicima.

Kao prvi konkretan rezultat nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama osnovan je Europski opservatorij za klimu i zdravlje kako bi se bolje pratili, analizirali i spriječili učinci klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Europskim zelenim planom utvrđuje se predanost Europske komisije rješavanju izazova povezanih s klimom i okolišem. Osim toga, u prijedlogu Osmog programa djelovanja za okoliš poziva se na jačanje veza između okolišnih (uključujući klimatske) i zdravstvenih politika, među ostalim „praćenjemljudskog zdravlja te učinaka klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama”.

Europska komisija predložila je novu viziju programa „EU za zdravlje” (2021. – 2027.) kako bi se ojačala zdravstvena sigurnost i pripremilo za buduće zdravstvene krize. Prijedlogom uredbe „EU za zdravlje” namjerava se, među ostalim, „doprinijetisuzbijanju negativnog učinka klimatskih promjena i uništavanja okoliša na zdravlje ljudi”. Nadalje, prijedlogom Europske komisije o europskoj zdravstvenoj uniji dodatno će se poboljšati koordinacija ozbiljnih prekograničnih prijetnji, uključujući one povezane s okolišem i klimatskim uvjetima.

Biljno zdravstvo

U listopadu 2016. donesena je Uredba o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje (Zakon o zdravlju bilja), koja je stupila na snagu u prosincu 2019. Cilj joj je pružiti bolju zaštitu od unošenja i širenja novih organizama štetnih za bilje. Tim se pravilima nastoji osigurati i sigurna trgovina te ublažiti učinke i rizike koje donose novi izazovi, posebno klimatske promjene, na zdravlje naših usjeva i šuma.

zdravlje životinja

U ožujku 2016. donesena je Uredba o prenosivim bolestima životinja (Zakon o zdravlju životinja). Tim jedinstvenim, sveobuhvatnim novim zakonom o zdravlju životinja podupire se sektor stočarstva EU-a u nastojanjima da ostvari konkurentnost te sigurno i neometano tržište životinja i njihovih proizvoda u EU-u. Njime se podupire i bolje rano otkrivanje i kontrola bolesti životinja, uključujući nove bolesti povezane s klimatskim promjenama, te se nastoji pomoći u smanjenju pojave i učinaka epidemija životinja.

Pristup „Jedno zdravlje”

Postojanje i održavanje našeg planeta Zemlje ovisi o simbiotičkoj interakciji između ljudi, životinja i okoliša koji dijelimo. Kako bi se osiguralo zdravlje i trajno postojanje ljudi, potrebno je ispitati složenu međusobnu povezanost i međuovisnost svih živih vrsta i okoliša. „Jedno zdravlje” pristup je koji se temelji na sinergijskim koristima bliske suradnje između znanosti o zdravlju ljudi, životinja i okoliša. U tom će kontekstu Europska komisija objediniti i povezati podatke, alate i stručno znanje za komunikaciju, praćenje, analizu i sprečavanje učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje na temelju pristupa „Jedno zdravlje”.

Važno je da se programom „Jedno zdravlje” pruža okvir za osiguravanje pristupa koji obuhvaća cijelo društvo i vladu jer se njime osigurava sudjelovanje svih relevantnih sektora i disciplina kako bi se na sveobuhvatan i koordiniran način obuhvatile tri glavne sastavnice programa „Jedno zdravlje”: Zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš.

Unaprjeđenje baze znanja

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost jasnosu izvijestili o tome kako su se u svim regijama stopa smrtnosti i pobola ljudi zbog vrućina, pojava bolesti koje se prenose hranom i vodom povezanih s klimom te učestalost bolesti koje se prenose vektorima dosljedno povećavale. Osim toga, bolesti životinja i ljudi, uključujući zoonoze, pojavljuju se u novim područjima. Kad je riječ o budućoj klimi, IPCC je istaknuo da će klimatske promjene i povezani ekstremni događaji kratkoročno i dugoročno znatno povećati loše zdravlje i preranu smrt.

Zdravstveni sektor i dobrobit imali bi koristi od integriranih pristupa prilagodbi kojima se zdravlje uključuje u politike u području hrane, sredstava za život, socijalne zaštite, infrastrukture, vode i sanitarnih uvjeta koje zahtijevaju suradnju i koordinaciju na svim razinama upravljanja. Kako bi se ojačala otpornost u zdravstvenom sektoru, doista postoje brojne mogućnosti za ciljana ulaganja i financiranje, kao što su sustavi ranog upozoravanja i odgovora na ekstremnu toplinu; poboljšanje pristupa pitkoj vodi, čime se smanjuje izloženost vodi i ekstremnim vremenskim uvjetima; te učinkovit nadzor, sustave ranog upozoravanja za praćenje i smanjenje vektorskih bolesti.

Zdravlje ljudi

U novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama navodi se potreba za dubljim razumijevanjem klimatskih rizika za zdravlje. Ključni je razvoj u okviru nove strategije Europski opservatorij za klimu i zdravlje, inicijativa Europske komisije čiji je cilj poduprijeti Europu u pripremi za učinke klimatskih promjena na zdravlje i prilagodbi tim učincima pružanjem pristupa relevantnim informacijama, uključujući kontekst europske i nacionalne politike, učinke klimatskih promjena na zdravlje u Europi, pokazatelje o klimi i zdravlju, informacijske sustave i alate o klimi i zdravlju te sustave ranog upozoravanja o klimi i zdravlju. Potiče i razmjenu informacija i suradnju među relevantnim međunarodnim, europskim, nacionalnim i nevladinim akterima.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) zadužen je za znanstvene dokaze i procjene rizika od zaraznih bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. ECDC je razvio Europsku mrežu za okoliš i epidemiologiju, koja pruža alate za praćenje meteoroloških uvjeta u stvarnom vremenu kako bi se procijenio rizik od bolesti koje se prenose vodom i vektorskih bolesti, kao i druge alate za procjenu rizika. Nadalje, ECDC se bavi sustavom prikupljanja podataka i nadzora bolesti koje se prenose hranom i vodom te zoonoza, od kojih se očekuje da će se neke povećati zbog učinaka klimatskih promjena. Osim toga, ECDC i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) domaćini su VectorNeta, platforme za razmjenu podataka o geografskoj rasprostranjenosti vektora bolesti člankonožaca u Europi, te su izradili širok raspon studija usmjerenih na procjenu europskih učinaka i osjetljivosti na klimatske promjene.

Europska unija financirala je razvoj relevantnih informacija i stručnog znanja u području klime i zdravlja putem programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. i razvoj usluga praćenja klimatskih promjena programa Copernicus. Dodatne informacije o najvažnijim istraživačkim projektima i projektima znanja dostupne su u Katalogu resursa Europskog opservatorija za klimu i zdravlje.

Sastavni su dio istraživačkog okvira Obzora Europa (2021.–2027.) misije EU-a, koje su obveze rješavanja velikih društvenih izazova, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama. Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama djelovat će kao portfelj djelovanja (istraživačkih projekata, mjera politike ili čak zakonodavnih inicijativa) za prilagodbu klimatskim promjenama. U sažetku predložene misije naglašava se potreba za zaštitom zdravlja i dobrobiti ljudi od klimatskih utjecaja (uključujući visoke temperature, ekstremne vremenske uvjete i zarazne bolesti), s posebnim naglaskom na ranjive skupine stanovništva. Osim toga, misija za klimatski neutralne i pametne gradove uključuje poticanje pravedne tranzicije radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi, uz dodatne koristi, kao što su bolja kvaliteta zraka ili zdraviji način života, naglašavajući važnu povezanost prilagodbe klimatskim promjenama, njihova ublažavanja i zdravlja.

Zdravlje bilja i životinja

U okviru europskog zajedničkog programa „Jedno zdravlje” putem postojećih veza s nacionalnim tijelima i tvorcima politika u državama članicama EU-a uspostavljeno je ključno partnerstvo 38 priznatih prehrambenih, veterinarskih i medicinskih laboratorija i instituta s ciljem usklađivanja pristupa, metodologija, baza podataka i postupaka za procjenu zoonoza koje se prenose hranom (FBZ), nove antimikrobne otpornosti (AMR) i novih prijetnji (ET) diljem Europe te upravljanje njima. Suradnja među institutima ojačana je jačanjem transdisciplinarne suradnje i integracijom aktivnosti. To je postignuto namjenskim zajedničkim istraživačkim projektima, zajedničkim integriranim projektima te aktivnostima obrazovanja i osposobljavanja.

EFSA je od 2018. do 2020. provodila projekt „Klimatske promjene kao pokretač novih rizika za sigurnost hrane i hrane za životinje te zdravlje bilja, životinja i prehrambenu kvalitetu” (CLEFSA). CLEFSA je utvrdila brojna pitanja koja su potaknuta klimatskim promjenama i koja mogu utjecati na sigurnost hrane u Europi, uključujući pojavu i intenzitet nekih bolesti koje se prenose hranom te nastanjivanje invazivnih stranih vrsta štetnih za zdravlje bilja i životinja; pojava, intenzitet i toksičnost cvjetanja potencijalno toksičnih morskih i slatkovodnih algi i bakterija, na dominaciju i postojanost različitih parazita, gljivica, virusa, vektora i invazivnih vrsta, štetnih za zdravlje bilja i životinja; i (ponovno) pojavljivanje novih opasnosti, povećanje izloženosti ili osjetljivosti na poznate opasnosti te promjena razina mikrohranjiva i makrohranjiva u hrani i hrani za životinje.

Zdravlje bilja

IPCC i FAO dostavili su 2021. znanstveno preispitivanje utjecaja klimatskih promjena na organizme štetne za bilje. U ovom se izvješću predlažu mjere ublažavanja i prilagodbe. Nadalje, naglasila je da i dalje postoje nedostaci u istraživanjima o utjecaju klimatskih promjena na štetne organizme i zdravlje bilja.

EU je član Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (IPPC) u kojoj aktivno sudjeluje u utvrđivanju međunarodnih standarda kvalitete za bilje i biljne proizvode. IPPC je međuvladin ugovor koji je potpisalo više od 180 zemalja s ciljem zaštite svjetskih biljnih resursa od širenja i unošenja štetočina te promicanja sigurne trgovine. Konvencijom su uvedene Međunarodne norme za fitosanitarne mjere (ISPM-ovi) kao glavni alat za postizanje njezinih ciljeva, čime je ona postala jedina globalna organizacija za utvrđivanje normi za zdravlje bilja.

Odbor za biljno zdravstvo (EFSA) osnovan je na zahtjev Europske komisije kako bi procijenio treba li razmotriti uvrštavanje određenog štetnog organizma na EU-ove popise štetnih organizama provođenjem kategorizacija štetnih organizama i/ili procjena rizika od štetnih organizama ili, u nekim slučajevima, ocjenjivanjem procjena rizika od štetnih organizama koje je izradila treća strana. Od uvođenja novog Zakona o zdravlju bilja 2016. EFSA je imala niz međusobno povezanih projekata usmjerenih na potporu Europskoj komisiji u zaštiti područja EU-a od organizama štetnih za bilje i bolesti bilja te na pomoć državama članicama u pripremi za buduće fitosanitarne prijetnje.

Zdravlje životinja

EFSA je izradila interaktivne profile bolesti koji pružaju informacije prilagođene korisnicima i utemeljene na dokazima o vektorskim bolestima i bolestima navedenima u Zakonu o zdravlju životinja. Profili bolesti ažuriraju se kroz sedam živih sustavnih pregleda koji obuhvaćaju: 1) zemljopisna distribucija, 2) Eksperimentalne infekcije; 3) djelotvornost cijepljenja; 4) opstanak patogena; 5) točnost dijagnostičkog testa; 6) Vektorska kontrola; i 7) Djelotvornost liječenja. Ako se pronađe i preispita dovoljan broj studija, automatski se provodi metaanaliza izdvojenih podataka, a rezultati se prikazuju u profilima bolesti. Osim toga, navode se poveznice na druge procjene rizika od bolesti koje provodi EFSA.

Potpora ulaganjima i financiranju

Zdravlje ljudi, biljaka i životinja

EU je u prosincu 2020. objavio svoj višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. 2027. više od 50 % ukupnog iznosa sljedećeg dugoročnog proračuna i instrumenta NextGenerationEU namijenjeno je za potporu modernizaciji putem politika koje uključuju istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor Europa; pravedna klimatska i digitalna tranzicija putem Fonda za pravednu tranziciju i programa Digitalna Europa; pripravnost, oporavak i otpornost putem Mehanizma za oporavak i otpornost, sustava rescEU i novog zdravstvenog programa. U tom je kontekstu cilj programa „EU za zdravlje”, dosad najvećeg zdravstvenog programa EU-a (2,45 milijardi EUR, + 3,30 milijardi EUR u okviru članka 5. VFO-a), spriječiti bolesti te promicati zdravlje i međunarodnu zdravstvenu suradnju podupiranjem mjera za sprečavanje prekograničnih prijetnji zdravlju, pripremu za njih i odgovor na njih. Program „EU za zdravlje” znatno će doprinijeti sljedećim godinama pristupom „jedno zdravlje”, ako je primjenjivo, službeno priznajući da je zdravlje ljudi strogo povezano sa zdravljem životinja i okolišem.

Program za financiranje istraživanja Obzor Europa (2021.–2027.) iznosit će 94 milijarde EUR za povećanje europske potpore istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa zdravljem i klimom.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.