Obalna područja

Ključne poruke

• Očekuje se da će klimatske promjene imati ozbiljne učinke na obalna područja, posebno zbog porasta razine mora, oluja i olujnih valova, ali i zbog prodora slane vode u obalne ekosustave, povećanih temperatura vode i zakiseljavanja oceana. Naposljetku, ti učinci mogu uzrokovati gubitak višestrukih usluga ekosustava koje pružaju obalna područja, ekološke, gospodarske, društvene i kulturne vrijednosti za mnoge dionike i gospodarske sektore.
• Okvir politike EU-a za rješavanje učinaka klimatskih promjena na obalna područja uključuje međusektorske instrumente, kao što su integrirano upravljanje obalnim područjem i pomorsko prostorno planiranje. Druge direktive EU-a koje su izravno relevantne za otpornost obalnih područja na klimatske promjene jesu Direktiva o poplavama i Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji.
• Planovi upravljanja riječnim slivovima iz Okvirne direktive o vodama mogli bi potencijalno ponuditi buduće mogućnosti za mjerenje napretka prilagodbe u obalnim područjima na razini EU-a.

Učinci, ranjivosti i rizici

Ufuk Turpcan, Climate Change PIX /EEA

Očekuje se da će klimatske promjene imati ozbiljne učinke na obalna područja zbog porasta razine mora te promjena učestalosti i razmjera teških oluja i povezanih oluja. To može uzrokovati poplave, eroziju obale i gubitak nizinskih područja u kojima se nalaze staništa visoke ekološke vrijednosti, kao i ljudska naselja i infrastrukture. Porast razine mora također će potaknuti ili povećati rizik od prodora slane vode, čime će se dodatno ugroziti obalni ekosustavi. Nadalje, očekivani porast temperature vode i zakiseljavanje oceana pridonijet će restrukturiranju obalnih ekosustava, što će utjecati na cirkulaciju oceana i biogeokemijski ciklus. Štetno cvjetanje algi posljednjih se desetljeća povećalo u obalnim područjima kao odgovor na eutrofikaciju u kombinaciji s klimatskim promjenama. Naposljetku, ti učinci mogu uzrokovati gubitak višestrukih usluga ekosustava koje pružaju obalna područja, ekološke, gospodarske, društvene i kulturne vrijednosti za mnoge dionike i gospodarske sektore.

Učinci klimatskih promjena pogoršavaju probleme s kojima se obalna područja već suočavaju zbog sve veće urbanizacije obala i prisutnosti infrastrukture i višestrukih ljudskih aktivnosti, kako na kopnu tako i na moru. Takvi neklimatski pokretači utjecaja u interakciji su s pokretačima klimatskih utjecaja koji određuju ukupnu ranjivost prirodnih i ljudskih sustava obalnih područja.

Prema Europskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA), najhitnije djelovanje zahtijeva rizik od obalnih poplava za stanovništvo, infrastrukturu i gospodarske aktivnosti te rizik od erozije obale i poplave obalnih ekosustava. Daljnji relevantni rizici uključuju rizik od pojave štetnog cvjetanja algi i patogena za zdravlje ljudi, rizik od poremećaja u opskrbi energijom zbog štete na infrastrukturi za prijevoz ili skladištenje energije zbog obalnih poplava te rizik od raširenih poremećaja u obalnom i morskom prijevozu. Obalne regije u EUCRA-i utvrđene su kao žarišne regije jer su izložene višestrukim klimatskim rizicima.

Okvir politike

Kako bi postupak prilagodbe bio pametniji, u Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. prepoznaje se važnost uklanjanja razlika u učincima klimatskih promjena i otpornosti na njih u svim sektorima, uključujući obalna područja. U okviru cilja sustavnije prilagodbe u Strategiji prilagodbe promiču se prirodna rješenja i pristupi koji se temelje na ekosustavima kao ključne mjere za održavanje zdravih ekosustava od prijetnji klimatskih promjena. Za obalna područja to podrazumijeva, na primjer, obnovu močvarnih područja i obalnih ekosustava. U tim se pristupima plavo-zelena infrastruktura upotrebljava kao višenamjenska i „neupitna” učinkovita rješenja kojima se jača obalna obrana od učinaka klimatskih promjena. U Strategiji su prepoznate i koristi od uklanjanja ugljika koje nude obnovljeni obalni i morski ekosustavi. U tom pogledu Komisija promiče nove mehanizme certificiranja koji će omogućiti pouzdano praćenje i kvantifikaciju klimatskih koristi od uklanjanja ugljika koje mnoge nacionalne strategije u obalnim područjima nude.

Međusektorske politike i instrumenti EU-a relevantni za otpornost obalnih područja na klimatske promjene uključuju integrirano upravljanje obalnim područjem (ICZM) i pomorsko prostorno planiranje (MSP).

ICZM promiče strateški i integrirani pristup upravljanju obalnim područjem kako bi se iskoristile sinergije i izjednačile nedosljednosti među različitim politikama i sektorima. Strateški pristup koji se zahtijeva Preporukom EU-a o integriranom upravljanju obalnim područjem iz 2002. uključuje sveobuhvatno načelo ekosustavnog pristupa za očuvanje cjelovitosti i funkcioniranja obale od prijetnji koje predstavljaju klimatske promjene. Direktivom EU-a o prostornom planiranju morskog područja iz 2014. državama članicama preporučuje se da pri razvoju svojeg prostornog planiranja morskog područja uzmu u obzir interakciju kopna i mora te da u cjelokupnom postupku planiranja uzmu u obzir dugoročne promjene uzrokovane klimatskim promjenama.

Druge direktive EU-a relevantne za održivo upravljanje obalnim područjima u svjetlu prilagodbe klimatskim promjenama su:

• Direktiva o poplavama, koja se odnosi na procjenu rizika od poplava vodotoka i obala u pogledu klimatske varijabilnosti i klimatskih promjena te upravljanje tim rizicima;
• Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji kojom se uspostavlja zajednički okvir unutar kojeg su države članice dužne poduzeti potrebne mjere za postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša obalnih i morskih voda EU-a do 2020. te za zaštitu baze resursa o kojoj ovise gospodarske i društvene aktivnosti povezane s morem.

Te se direktive moraju provoditi dosljedno sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama kojom se uspostavlja zajednički okvir za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za obalna područja.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost opisuju trenutačno razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na obalna područja, njihove ekosustave i bioraznolikost, kao i moguće mogućnosti prilagodbe, njihovu izvedivost i ograničenja.

U tematskom izvješću o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena i posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C prethodno je ocijenjeno kako se očekuje da će se ocean i kriosfera promijeniti zbog aktualnog globalnog zatopljenja, rizika i prilika koje te promjene donose ekosustavima i ljudima te mogućnosti ublažavanja, prilagodbe i upravljanja za smanjenje budućih rizika.

Europski atlas europskih mora internetski je alat koji pruža interaktivne i raznolike informacije o prirodnim i socioekonomskim značajkama u obalnim i morskim regijama Europe. Uključuje i informacije o projektima ICZM-a uključenima u prijašnju inicijativu OURCOAST.

Podaci i modeli globalne ekstremne razine mora kojima se podupiru rezultati najnovijih studija o poplavama u obalnim područjima dostupni su u bazi podataka LISCoAsT (Integrirani alat za procjenu razine mora i obale velikih razmjera) u katalogu podataka Zajedničkog istraživačkog centra. JRC je vodio i projekte PESETA, u kojima je utjecaj klimatskih promjena na obalne sustave bio u području primjene od PESETA-e I. 2009.

Usluge klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) podupiru politike prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena Europske unije pružanjem dosljednih i mjerodavnih informacija o klimatskim promjenama. Usluga korisnicima omogućuje pristup primjerima stvarnih primjena svoje baze podataka o klimi za nekoliko sektora, uključujući obalna područja, čime se pokazuje kako se podacima o klimi može pristupiti, kako ih se može transformirati i kako ih se može učiniti relevantnima za rješavanje posebnih klimatskih izazova i donošenje odluka povezanih s klimom.

Pokazatelj EGP-a Ekstremne razine mora i obalne poplave pokazuje predviđenu promjenu učestalosti poplava u Europi u skladu s dvama različitim scenarijima, zbog čega je potrebno planirati zaštitu obale na lokalnoj ili regionalnoj razini.

Osim toga, niz istraživačkih projekata koji se podupiru različitim programima EU-a doprinijeli su znanjem o obalnim područjima (kao što je, na primjer, FAIR). U okviru Europskog istraživačkog prostora za klimatske usluge ECLISEA nastoji unaprijediti znanost o obalnoj klimi u pogledu dinamike površine mora na europskim obalama i morima te izraditi preporuke i najbolje prakse o aspektima obalne klime i utjecaja obale. Cilj jeINSeaPTION-a zajednički osmisliti i razviti, zajedno s korisnicima, obalne klimatske usluge na temelju najsuvremenijeg porasta razine mora, učinka, prilagodbe i transdisciplinarne znanosti.

Nekoliko projekata koje je financirao EU pridonijelo je dokazivanju potencijala NbS-a za ublažavanje poplava i otpornost obale (npr. SARCC, ADAPTA BLUES, ADAPTO), pružajući znatnu bazu znanja i dokaza o toj temi, pri čemu su istraživački napori posebno usmjereni na male intervencije. RECONECT ima za cilj brzo poboljšati europski referentni okvir o NbS-u za smanjenje hidrometeorološkog rizika demonstracijom, upućivanjem, povećanjem i iskorištavanjem velikih NbS-a u ruralnim i prirodnim područjima, uključujući obalna područja.

Potpora ulaganjima i financiranju

Višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO) za razdoblje 2021. 2027. iznosi 1,21 bilijun eura, uz dodatnih 807 milijardi eura iz instrumenta EU-a za oporavak sljedeće generacije. 30 % tog proračuna namijenjeno je aktivnostima kojima se doprinosi klimatskim ciljevima.

Ključni instrumenti EU-a dostupni za potporu prilagodbi su:

• Programom LIFE podupiru se i ublažavanje klimatskih promjena i projekti prilagodbe klimatskim promjenama, koji obuhvaćaju i pitanja obalnih područja.
• Program Obzor Europa uključuje misije: „Prilagodbaklimatskimpromjenama”kako bi se poduprlo najmanje 150 europskih regija i zajednica da postanu otporne na klimatske promjene do 2030.” i „Obnovanaših oceana i voda do 2030.”.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

Obalni gradovi i lokalne vlasti imaju znatne ovlasti u pogledu politika i propisa o korištenju zemljišta kako bi inicijative EU-a i globalne inicijative (platforme i mreže) koje povezuju lokalne vlasti mogle pružiti potporu u provedbi mjera prilagodbe. Inicijative kao što su Sporazum gradonačelnika za energiju i klimu i C40 (uključujući obalne i delta-gradove) povezuju lokalne vlasti diljem svijeta kako bi surađivale na održivom djelovanju u području klimatskih promjena.

Platforma za europske mjere za očuvanje prirodnih voda (NWRM) podupire provedbu europske okolišne politike o zelenoj infrastrukturi kao način da se doprinese integriranim ciljevima koji se odnose na očuvanje i obnovu prirode i bioraznolikosti. Platforma NWRM obuhvaća širok raspon rješenja i studija slučaja, od kojih su neka relevantna i za obalna područja.

MRE prilagodbe

U Direktivi o poplavama naglašava se da klimatske promjene dovode do veće vjerojatnosti i nepovoljnih učinaka poplava te se države članice pozivaju da se u svojim preliminarnim procjenama rizika od poplava i planovima upravljanja poplavnim rizicima uhvate u koštac s vjerojatnim učincima klimatskih promjena na pojavu poplava u revizijama svojih planova upravljanja poplavnim rizicima. S obzirom na porast razine mora i vjerojatan sve veći rizik od olujnih udara, očekuje se da će poplave imati sve veći utjecaj na obalna područja. Prema najnovijem europskom pregledu planova upravljanja rizicima od poplava, 24 od 26 država članica razmotrilo je barem neke aspekte klimatskih promjena u svojim planovima upravljanja rizicima od poplava, a deset ih je pružilo čvrste dokaze da su uzeti u obzir učinci klimatskih promjena. Međutim, samo je nekoliko država članica opisalo metode za provjeru učinkovitosti mjera s obzirom na scenarije klimatskih promjena, dok je nekoliko država članica utvrdilo mjere za rješavanje problema klimatskih promjena primjenom pristupa bez odricanja.

Klimatske promjene, s obzirom na poplave, uključene su i u planove upravljanja riječnim slivovima iz Okvirne direktive o vodama, koji obuhvaćaju i obalne vode, zajedno s procjenom pritisaka uzrokovanih klimatskim promjenama. U europskom pregledu drugih planova upravljanja riječnim slivovima navodi se da je samo jedna trećina država članica primijenila posebne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.