Prijevoz

Ključne poruke

• Učinci klimatskih promjena u prometnom sektoru povezani su s ekstremnim vremenskim i hidrološkim pojavama, kao što su obilne kiše, oluje i ekstremni vjetrovi, valovi mora, poplave ili toplinski valovi. Te manifestacije klimatskih promjena posebno utječu na prometnu infrastrukturu, a time i na sam prijevoz, njegovu pouzdanost i sigurnost.
• U okviru Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama mjere prilagodbe u prometu provodit će se na integriran način s drugim inicijativama europskog zelenog plana, kao što je strategija za održivu i pametnu mobilnost. Tom se strategijom, zajedno s akcijskim planom, utvrđuju temelji na kojima prometni sustav EU-a može ostvariti svoju zelenu i digitalnu transformaciju i postati otporniji na klimatske promjene. Ključno je područje djelovanja EU-a priprema transeuropske prometne mreže koju financira EU na klimatske promjene. Procjene aspekata prilagodbe klimatskim promjenama povezanih s prometom navedene su u izvješćima mehanizma EGP-a za izvješćivanje o prometnom okolišu.
• Još jedno važno područje jest ažuriranje normi kojima se uređuju sigurnost i učinkovitost infrastrukture u kontekstu klimatskih promjena, koje se provodi u suradnji s europskim organizacijama za normizaciju.

Učinci, ranjivosti i rizici

ÖBB Infra AG

Promet je sastavni dio gospodarstva i društva te ima ključnu ulogu u svakodnevnom životu ljudi i poduzeća. Mjere usmjerene na smanjenje osjetljivosti prometnog sustava na klimatske promjene trebalo bi integrirati s nastojanjima da se promet učini manje ugljično intenzivnim, održivijim i pametnijim.

Klimatske promjene utječu na prometni sektor na više načina. Većina utjecaja povezana je s ekstremnim vremenskim i hidrološkim pojavama, kao što su obilne kiše, oluje i ekstremni vjetrovi, valovi mora, šumski požari, poplave ili toplinski valovi koji će se vjerojatno češće javljati u kontekstu zagrijavanja klime.

U europskoj procjeni klimatskih rizika rizici od pluvijalnih, riječnih i obalnih poplava za kopnenu prometnu infrastrukturu utvrđeni su kao posebno hitni. Međutim, svi načini kopnenog, riječnog i morskog prijevoza izloženi su klimatskim opasnostima. U procjeni se ističe i da su infrastrukturna imovina i mreže često međusobno povezane, pa se kvar u jednom trenutku mreže može kaskadno povezati s drugim regijama i sektorima. Na primjer, ekstremni vremenski uvjeti mogu utjecati na usluge prijevoza, što može ograničiti zdravstvene i hitne službe.  Niske razine vode u rijekama mogu imati posljedice na komercijalnu plovidbu, s kaskadnim učincima na industrijsku proizvodnju i proizvodnju energije.

Okvir politike

Na europskoj razini politički procesi u prometnom sektoru uglavnom su usmjereni na ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje utjecaja prometa na okoliš, što pogoduje prilagodbi, ali ne i posebno prilagodbi.

S obzirom na sustavnu prirodu strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, mjere prilagodbe u području prometa provodit će se na integriran način s drugim inicijativama europskog zelenog plana, kao što je strategija za održivu i pametnu mobilnost. Ovom strategijom mobilnosti, zajedno s akcijskim planom, utvrđuju se temelji na kojima prometni sustav EU-a može ostvariti svoju zelenu i digitalnu transformaciju i postati otporniji na klimatske promjene. Paket „Spremni za 55 %” uključuje zakonodavne prijedloge i političku inicijativu za reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), uključujući njegovo proširenje na pomorski promet, reviziju pravila za emisije iz zračnog prometa i uspostavu zasebnog sustava trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade.

Prilagodba transeuropske prometne mreže (TEN-T) koja se financira sredstvima EU-a klimatskim promjenama osigurana je zakonodavstvom EU-a o smjernicama Unije za razvoj mreže TEN-T. Postupak evaluacije mreže TEN-T Europske komisije iz 2019. doveo je do revizije Uredbe i odgovarajućih smjernica. Svrha je tog postupka evaluacije razviti učinkovitu, sigurnu, pametnu i održivu prometnu mrežu koja uključuje digitalizaciju i koja se bavi klimatskim promjenama. Na temelju rezultata postupka evaluacije Komisija će u studenome 2021. pripremiti i predložiti revidiranu Uredbu o TEN-T-u.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za prometni sektor.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost obuhvaćaju ranjivosti i mogućnosti prilagodbe za prometni sektor u okviru različitih poglavlja, iz globalne perspektive i iz nekoliko regionalnih perspektiva, uključujući Europu, Sredozemlje i Arktik. Promet se smatra sastavnim dijelom širih agregata, kao što su gradska naselja i ključna infrastruktura, uglavnom u vezi s podizanjem razine mora ili odmrzavanjem permafrosta. Poremećaj prometne infrastrukture važan je čimbenik rizika u okviru reprezentativnog ključnog rizika za niske obalne sustave i za sigurnost opskrbe hranom s obzirom na važnost globalne trgovine hranom. Očekuje se da će se promet na Arktiku suočiti s velikim promjenama zbog klimatskih promjena: očekuje se da će otvaranje novih linija donijeti nove mogućnosti, kao i nove izazove, kako za teretne tako i za putničke brodove; Očekuje se da će odmrzavanje permafrosta uzrokovati velike poremećaje na arktičkim kopnenim prometnim rutama, s vrlo ograničenim područjem primjene za provedbu učinkovitih rješenja za prilagodbu.

Poznavanje CCIVA-e u prometu u Europi postupno se gradi i unapređuje istraživanjem koje financira EU te redovitim postupcima ocjenjivanja koje provode dobro poznate organizacije, uključujući izvješća o procjeni IPPC-a, izvješća UNEP-a o GEO-u i izvješća mehanizma EEA-e za izvješćivanje o prometu i okolišu (TERM).

U 5. izvješću o procjeni IPPC-a istaknuto je da se za prometni sektor preporučuju strukturne mjere prilagodbe, poboljšanja infrastrukture i upravljanje rizicima od katastrofa, dok neki odgovori na prilagodbu mogu uključivati znatne dodatne koristi, sinergije i kompromise.

OECD odgovara na izazov prilagodbe klimatskim promjenama pružanjem potpore vladama u planiranju i provedbi djelotvornih, učinkovitih i pravednih politika prilagodbe. OECD je 2016. u suradnji s Međunarodnim prometnim forumom objavio izvješće „Prilagodba prometa klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim uvjetima” u kojem se razmatraju temeljni izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za vlasnike prometne infrastrukture. U ovom se izvješću ispituju strategije koje mogu pomoći tijelima nadležnima za promet da smanje rizike povezane s performansama mreže povezane s promjenom ekstremnih vremenskih obrazaca.

Aspekti prilagodbe klimatskim promjenama povezani s prometom također su obuhvaćeni izvješćima EEA TERM-a.  Izvješće Europske agencije za okoliš „Prirodna rješenja u Europi: Politika, znanje i praksa za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa smatraju održivi gradski prijevoz sastavnim dijelom prilagođenih gradova otpornih na klimatske promjene. U izvješću Europske agencije za okoliš „Prilagodba prometa klimatskim promjenama u Europi” istražuju se trenutačne prakse prilagodbe klimatskim promjenama u pogledu prometa u europskim zemljama. U njemu se daje pregled izazova i stanja mjera prilagodbe, pregled nekoliko inicijativa u različitim zemljama i zaključci o mogućim daljnjim koracima.

Istraživački projekti usmjereni na prilagodbu prometa klimatskim promjenama podržani su u okviru programa Obzor 2020., a posebno kao dio društvenih izazova pametnog, zelenog i integriranog prometa. Glavna svrha projekta InfraSTructure to extreme events je povećati otpornost prometa na prirodne i umjetne ekstremne događaje. Drugi projekt, strategije za otpornost na buduće promjene FOr RESilient transport networks against Extreme Events, usmjeren je na povećanje otpornosti kritičnih elemenata multimodalne prometne infrastrukture kao što su mostovi, tuneli i terminali. Cilj je projekta Sustav upravljanja infrastrukturom za optimalan odgovor na ekstremne događaje u kopnenim prometnim mrežama koji se temelji na GIS-u osmisliti, potvrditi i provesti holističke metode, strategije, alate i tehničke intervencije kako bi se znatno povećala otpornost infrastrukture za kopneni promet. razvoj sustava za potporu odlučivanju kako bi se povećala otpornost prometne infrastrukture na temelju kombinirane upotrebe zemaljskih i zračnih senzora; i napredni alati za modeliranje glavna su svrha projekta PANOPTIS.

Potpora ulaganjima i financiranju

U višegodišnjem financijskom okviru (VFO) ukupna dodijeljena sredstva za program Instrument za povezivanje Europe – promet iznose 12,8 milijardi EUR za cijelo programsko razdoblje 2021. 2027. Ta bi se sredstva trebala uložiti u razvoj prometne infrastrukture i povećanje njezine otpornosti, uključujući mrežu TEN-T.

Projekti u području prometa na nacionalnoj razini čiji je cilj, među ostalim, povećanje otpornosti prometa na klimatske promjene, financijski će se podupirati financijskim instrumentima kohezijske politike EU-a putem operativnih programa. Ukupna dodijeljena sredstva doprinosa EU-a za cijelo programsko razdoblje iznosit će 274,3 milijarde EUR.

U prethodnom razdoblju financiranja 2014. – 2020. kohezijsku politiku poduprli su europski strukturni i investicijski fondovi, a među prioritetima ulaganja relevantnima za prilagodbu u prometu bili su „mrežna infrastruktura u prometu i energetici” s ukupnim proračunom od 67,3 milijarde EUR i „prilagodba klimatskim promjenama i upravljanje njima; sprečavanje rizika” s proračunom od 43,2 milijarde EUR. Europska komisija objavila je informativni članak o klimatskim promjenama i velikim projektima u kojem se dodatno opisuju zahtjevi i smjernice povezani s klimatskim promjenama za velike projekte.

Projektom Civitas SUMP plus, koji se financira iz programa Obzor 2020., pomaže se svim veličinama u provedbi planova održive gradske mobilnosti. Ovim se projektom stvaraju novi pristupi i alati u šest "gradskih laboratorija" kao što su Antwerpen u Belgiji i Platanias u Grčkoj. Dobre prakse i pouke izvučene iz tih laboratorija prenijet će se na političare, stručnjake i istraživače u državama članicama te na usmjeravanje materijala i alata.

Nastavak programa Obzor 2020. jest program za istraživanja i inovacije Obzor Europa za razdoblje 2021. 2027. s ukupnim proračunom od 95,5 milijardi EUR. Struktura programa sastoji se od četiri istraživačka prioriteta. U okviru prioriteta Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost, projekti u prometnom sektoru financirat će se u okviru teme „Klima, energija i mobilnost” s ukupnim proračunom od 15,1 milijarde EUR.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi

Važna mjera za smanjenje osjetljivosti prometa u EU-u na klimatske promjene jest razvoj i široka primjena infrastrukturnih standarda otpornih na klimatske promjene. Prometna infrastruktura okosnica je prometnog sustava, a primjenom tih normi osigurat će se otpornost infrastrukture na štetne učinke klimatskih promjena, kao što su poplave, jak vjetar ili iznimno visoke temperature. Komisija je surađivala s europskim organizacijama za normizaciju na ažuriranju normi kojima se uređuju sigurnost i učinkovitost infrastrukture u kontekstu klimatskih promjena. Početkom 2015. osnovana je Koordinacijska skupina CEN-CENELEC-a za prilagodbu klimatskim promjenama na temelju mandata EU-a za reviziju i razvoj infrastrukturnih standarda otpornih na klimatske promjene. U prvoj fazi ovog zahtjeva za normizaciju tehnički odbori odabrali su 13 normi za reviziju, od kojih su dvije norme, odnosno električna i elektronička primjena za željeznice i zemaljsku opremu zrakoplova, povezane s prometnim sektorom. U drugoj fazi, koja je započela krajem 2017., nastavljena je revizija standarda. Usporedno s time izrađen je Vodič CEN-CENELEC-a za rješavanje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama u normama kako bi se tehničkim odborima pružila potpora u reviziji normi u pogledu klimatskih promjena. Komisija je potaknula države članice da uključe nacionalnu normizaciju u provedbu svojih nacionalnih strategija prilagodbe.

Europska komisija podupire održivu gradsku mobilnost promicanjem koncepta planova održive gradske mobilnosti (SUMP), koji je opisan u Komunikaciji Zajedno prema konkurentnoj i resursno učinkovitoj gradskoj mobilnosti. Opći je cilj planova održive gradske mobilnosti poboljšati kvalitetu života građana rješavanjem glavnih prometnih izazova povezanih s okolišem u gradovima kao što su onečišćenje zraka/šume, klimatske promjene i integracija novih usluga mobilnosti. Provedbom planova održive gradske mobilnosti osigurava se da će prometni sustav biti diversificiraniji i ekološki prihvatljiviji kako bi bio otporniji i na učinke klimatskih promjena. Revidirano izdanje Smjernica za razvoj i provedbu plana održive gradske mobilnosti izrađeno je kao rezultat jednogodišnjeg postupka uključivanja dionika.

MRE prilagodbe

Paneuropski postupci praćenja, izvješćivanja i evaluacije u prometnom sektoru odvijaju se uglavnom u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, odnosno intenziteta ugljika u prometu i emisija stakleničkih plinova (izvješćivanje UNFCCC-u), upotrebe obnovljivih izvora energije u prometu ili okolišne učinkovitosti prometa. Ne postoji obvezno izvješćivanje na europskoj razini koje se temelji na zakonodavstvu i kojim se pruža pregled učinaka, ranjivosti i prilagodbe prometa u državama članicama EU-a.

U budućnosti bi provedbu planova održivog urbanog razvoja trebalo redovito pratiti i ocjenjivati u skladu sa smjernicama SUMP-a kako bi se povećala učinkovitost i dodana vrijednost za kvalitetu života u gradovima te prilagodba prometa klimatskim promjenama.