Gradsko područje

Gradsko područje

Ključne poruke

• Gradovi su osjetljivi na klimatske promjene zbog svojih zemljopisnih značajki i visokog stupnja izgrađenosti područja i nepropusnih površina, što može dovesti do viših lokalnih temperatura i povećanih poplava uzrokovanih padalinama u gradovima.
• S obzirom na predviđena povećanja temperature, ekstremnije oborine i predviđeno povećanje postotka gradskog stanovništva u EU-u sa 74 % na više od 83 %, povećava se potreba da se gradovi prilagode tim učincima.
• EU ima nekoliko političkih okvira za povećanje otpornosti europskih gradova i njihovih stanovnika, uključujući Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama i Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. Razvila je i nekoliko inicijativa za poboljšanje dostupnosti znanja i podataka o ranjivosti gradova i sposobnosti prilagodbe, uključujući Preglednik karata prilagodbe gradova i Atlas gradova programa Copernicus; te pruža financijsku i tehničku potporu oblikovateljima politika i stručnjacima kako bi gradovi postali otporniji i prilagodljiviji, primjerice putem okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa i alata za potporu prilagodbi gradova.

Učinci i slabe točke

U Europi više od 74 % stanovništva živi u urbanim područjima, a predviđa se da će se taj broj do 2050. povećati na više od 83 %. Europski gradovi i njihovi stanovnici moraju se prilagoditi i biti otporni na promjene u svojem okolišu, vremenske uvjete i ekstremne događaje kao što su toplinski valovi, nestašica vode, obilne kiše s otjecanjem oborinskih voda, poplave i podizanje razine mora uzrokovano klimatskim promjenama. Dugotrajne klimatske promjene i ekstremni događaji mogu povećati gospodarske gubitke, oštetiti zgrade, smanjiti javno zdravlje, kvalitetu života i pružanje osnovnih usluga kao što su prijevoz, voda, energija, stanovanje, zdravstvena skrb i socijalne usluge u urbanim područjima.

Ranjivost gradova na klimatske promjene razlikuje se iz više razloga, uključujući zemljopisni položaj i fizička obilježja. Prevalencija naseljenih područja i nedostatak zelenih površina dovode do viših temperatura u urbanim područjima (takozvani učinak urbanog toplinskog otoka), dok velik udio nepropusnih površina smanjuje prirodnu odvodnju, što dovodi do težih urbanih poplava tijekom obilnih kiša.

Politički okvir

Novom strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.) promiče se oblikovanje politika, nova ulaganja i urbanističko planiranje koji su utemeljeni na informacijama o klimi i otporni na promjene u budućnosti. Naglašava se i potreba za izbjegavanjem odluka „slijepih za klimu” bilježenjem, prikupljanjem i razmjenom podataka o rizicima i gubicima povezanima s klimom među različitim sektorima, uključujući gradove.

U Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. „Vraćanje prirode u naše živote” ističe se da bi promicanje zdravih ekosustava, zelene infrastrukture i prirodnih rješenja trebalo sustavno integrirati u urbanističko planiranje, među ostalim u javne prostore, infrastrukturu te projektiranje zgrada i njihova okruženja. Europska komisija poziva europske gradove s najmanje 20 000 stanovnika da izrade ambiciozne planove ekologizacije gradova. Komisija će tehničkim smjernicama podupirati države članice te lokalne i regionalne vlasti i pomoći u mobilizaciji financijskih sredstava i izgradnji kapaciteta. Kako bi se taj rad olakšao, pokrenuta je Platforma EU-a za ekologizaciju gradova u okviru novog Sporazuma zelenih gradova s gradovima i gradonačelnicima koji blisko surađuju s Europskim sporazumom gradonačelnika. U suradnji s mrežom Eurocities i mrežom ICLEI razvijene su smjernice za plan urbane ekologizacije (jošuvijek u nacrtu), a bit će dostupan i nacrt skupa alata za plan urbane ekologizacije.

Osim politike EU-a, UN, nacionalne i regionalne vlade pružaju okvir potpore za urbanu prilagodbu. Nadalje, u Europi djeluju razne mreže i udruženja gradova koji pružaju potporu za izgradnju kapaciteta i urbanu prilagodbu. Preglednik karata prilagodbe gradova na platformi Climate-ADAPT pruža pregled europskih gradova koji sudjeluju u raznim inicijativama prilagodbe.

Unaprjeđenje baze znanja

U šestom izvješću radne skupine II. Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) Climate Change 2022: Učinci, prilagodba i ranjivost naglašavaju da će učinci klimatskih promjena, u kombinaciji s daljnjom urbanizacijom, povećati ozbiljnost toplinskih valova i rizik od poplava te naglašavaju važnost ubrzavanja razvoja otpornog na klimatske promjene u gradovima.

Europska komisija ulaže velike napore u poboljšanje baze znanja sustavnim prikupljanjem i razmjenom podataka. Svi podaci iz znanstvenih oglednih projekata EU-a, npr. programa Copernicus, besplatno su i otvoreno dostupni svim korisnicima diljem svijeta. Cilj je usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) pružiti ključne pokazatelje o klimatskim promjenama kako bi se poduprle europske politike prilagodbe i ublažavanja. Atlas gradova pruža pouzdane karte uporabe zemljišta visoke razlučivosti za više od 300 velikih urbanih zona u Europi.

Izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) Urban adaptation in Europe (Prilagodba gradova u Europi) (2020.) pruža ažuriranu bazu dokaza o planiranju i mjerama prilagodbe u Europi u lokalnom kontekstu. Drugo nedavno izvješće EEA-e „Financiranje urbane prilagodbe klimatskim promjenama” (2017.) bavi se izazovom financiranja mjera prilagodbe.

U interaktivnom pregledniku karata prilagodbe gradova prikazani su podaci o trenutačnim i predviđenim klimatskim opasnostima koje utječu na europske gradove te o ranjivosti i sposobnosti prilagodbe gradova. Kombinira podatke iz različitih izvora. Omogućuje gradovima da istraže vlastite klimatske rizike i klimatske rizike svojih kolega, kao i inicijative za prilagodbu u kojima sudjeluju europski gradovi.

Posebna ulazna stranica omogućuje pristup svim relevantnim spoznajama, podacima, alatima i smjernicama Climate-ADAPT-a za prilagodbu na gradskoj/lokalnoj razini.

Europska komisija pokrenula je 2020. internetsku stranicu Tržište pametnih gradova. Cilj je internetskih stranica okupiti gradove, industrije, MSP-ove, ulagače, istraživače i druge aktere pametnih gradova kako bi podijelili svoje projektne ideje i istražili mogućnosti suradnje.

Europska komisija pokrenula je klimatski pakt kao dio europskog zelenog plana, koji ljudima, zajednicama i organizacijama nudi mogućnosti za sudjelovanje u djelovanju u području klime diljem Europe.

Na internetskim stranicama inicijative Izazov za inteligentne gradove (ICC) dostupne su informacije o inicijativi Europske komisije kojom se podupire 136 gradova u upotrebi najsuvremenijih tehnologija za vođenje inteligentnog, zelenog i društveno odgovornog oporavka.

Europska komisija uspostavila je nekoliko programa financiranja istraživanja i inovacija kako bi dodatno razvila znanje o urbanoj prilagodbi. Događanja za razmjenu znanja za gradove organiziraju se kako bi se razmijenila iskustva i učilo jedni od drugih, kao što je Europski forum za otpornost gradova.

Potpora ulaganjima i financiranju

Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije (2021.–2027.) Obzor Europa uključuje pet ključnih misija čiji je cilj rješavanje velikih izazova u području zdravlja, klime i okoliša. Misao  EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama bavi se prilagodbom na lokalnoj razini, među ostalim u gradovima. Misijom za klimatski neutralne i pametne gradove nastoji se poduprijeti, promicati i predstaviti 100 europskih gradova u njihovoj sustavnoj transformaciji prema klimatskoj neutralnosti do 2030. te ih pretvoriti u inovacijske centre za sve gradove, što će pridonijeti kvaliteti života i održivosti u Europi.

Regije i lokalne vlasti u zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili u zemljama koje pregovaraju o pridruživanju programu Obzor Europa mogu biti uključene u djelovanja misije. Poduzeća također mogu ispunjavati uvjete za sudjelovanje, primjerice kao inovatori koji pružaju inovativna rješenja ili klimatske usluge. Mogućnosti financiranja dostupne su na portalu za financiranje i natječaje, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023. 2024.

Europski zeleni plan sadržava akcijski plan u kojem se navode potrebna ulaganja i financijski instrumenti dostupni za postizanje klimatske neutralnosti u Europi do 2050. EU će također pružiti financijsku potporu i tehničku pomoć onima koji su najviše pogođeni prelaskom na zeleno gospodarstvo.

Europska komisija koordinira istraživanja i ulaganja u otpornost gradova na klimatske promjene među državama članicama i financira istraživanja u području klimatskih promjena specifična za gradove putem suprogramiranih, sufinanciranih i institucionaliziranih poziva u okviru programa Obzor Europa. Cilj jeZZI-ja za klimu razviti obećavajuće klimatske inovacije i staviti ih na tržište. Obuhvaća i prilagodbu i održivi urbani razvoj. Europsko vijeće za inovacije u okviru programa Obzor Europa podupire inovacije i povezuje regionalne i nacionalne aktere u području inovacija. Nadalje, Zajednički istraživački centar Europske komisije te programi ESPON 2020. i COST bave se urbanom otpornošću i prilagodbom.

Europski fond za regionalni razvoj predviđa dodjelu najmanje 5 % sredstava održivom urbanom razvoju. Njime se financiraju i programi suradnje INTERREG-a za prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju koji se u svojim pozivima bave urbanom prilagodbom.

Europska investicijska banka razmatra prilagodbu u okviru financiranja integrirane, održive urbane obnove putem svojeg programa JESSICA. Instrument za financiranje prirodnog kapitala može se primijeniti za financiranje mjera prilagodbe koje se temelje na prirodi, a instrumentom za privatno financiranje energetske učinkovitosti lokalnim bankama u državama članicama EU-a omogućuje se izdavanje zajmova za mjere energetske učinkovitosti.

U Interaktivnom vodiču za financiranje Sporazuma gradonačelnika prikupljaju se informacije o raznim inicijativama financiranja otvorenima za gradove kojima upravljaju Europska komisija, države članice i ključne financijske institucije kao što je Europska investicijska banka.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici Financiranje mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

Potpora provedbi prilagodbe

Sporazum gradonačelnika EU-a za klimu i energiju (CoM) okuplja lokalne i regionalne vlasti koje su se dobrovoljno obvezale na postizanje i premašivanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a. Lokalnim i regionalnim vlastima nude tehničku i metodološku potporu za planiranje i provedbu strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Inicijativi se pridružilo gotovo 9000 gradova i mjesta diljem EU-a.

Alat za potporu prilagodbi gradova, kao dio baze znanja CoM-ova, pomaže lokalnim stručnjacima za prilagodbu da planiraju i provode svoje mjere prilagodbe podupiranjem cijelog ciklusa prilagodbe, od dobivanja političke potpore, procjene rizika i ranjivosti, izrade strategije i akcijskog plana, financiranja mjera te praćenja i evaluacije njihovih rezultata.

Urbanističko zoniranje i planiranje uporabe zemljišta ključne su mjere za poboljšanje učinaka klimatskih promjena, primjerice razvoj zelene infrastrukture na razini grada ili prirodnih rješenja. EU podupire održivo planiranje uporabe zemljišta. Kako bi pomogla gradovima u daljnjem razvoju strategija zelene infrastrukture, EEA je razvila niz pokazatelja zelene infrastrukture s interaktivnom kartom.

Inovativne mjere za gradove inicijativa je Europske unije koja urbanim područjima diljem Europe pruža resurse za testiranje novih i nedokazanih rješenja za suočavanje s urbanim izazovima. ProgramomURBACT podupire se suradnja gradova EU-a i razvoj integriranih rješenja za sve urbane izazove s kojima se suočavaju, uključujući klimatske promjene i prilagodbu. C40 Smjernice za procjenu rizika od klimatskih promjena pomažu gradovima u provedbi procjene rizika od klimatskih promjena. Smjernice mreže ICLEI za upravljanje europskom otpornošću pružaju potporu, npr. tehničko osoblje koje radi na prilagodbi klimatskim promjenama i provedbi otpornosti gradova. Partnerstvo za prilagodbu klimatskim promjenama kao dio Plana EU-a za gradove pronalazi najbolji način da se potrebe gradova pretvore u konkretne mjere.

Nadalje, važna uloga prilagodbe utemeljene na ekosustavima u jačanju lokalne otpornosti prepoznata je u mrežama gradova koje se odnose na europske općine, npr. u kampanji za povećanje otpornosti gradova (UNDRR), godišnjim konferencijama „Otporni gradovi” (Lokalne vlasti za održivost, ICLEI) i Mreži otpornih gradova.