Poljoprivreda

Ključne poruke

• Poljoprivredni sektor nije samo glavni pokretač klimatskih promjena, već je i ozbiljno pogođen tim promjenama. Politički napori stoga nisu usmjereni samo na ublažavanje klimatskih promjena u poljoprivredi, već i na jačanje sektora i smanjenje utjecaja klimatskih promjena na najmanju moguću mjeru.

• Strategija EU-a za prilagodbu, Uredba o LULUCF-u i zajednička poljoprivredna politika EU-a instrumenti su koji se mogu upotrijebiti za poticanje rješenja za prilagodbu i poboljšanje otpornosti poljoprivrednog sektora na klimatske rizike. Pojavile su se mreže znanja i stručnjaka za prilagodbu koje olakšavaju razmjenu informacija i izgradnju kapaciteta, među ostalim iz nekoliko istraživačkih programa koje financira EU.

• Praćenje, izvješćivanje i evaluacija poljoprivrednih mjera na razini EU-a uvelike će ovisiti o službenom mehanizmu izvješćivanja u okviru reformirane zajedničke poljoprivredne politike.

Učinci, ranjivosti i rizici

Vesna Špoljar, Climate Change PIX /EEA

Poljoprivredni sektor jedan je od glavnih pokretača klimatskih promjena jer emitira metan (CH₄), dušikov oksid (N₂O) i ugljikov dioksid (CO₂), uglavnom povezan sa stočarskom proizvodnjom, uključujući gospodarenje stajskim gnojem, i primjenom gnojiva. Udio europskih emisija stakleničkih plinova trenutačno iznosi oko 10 %, isključujući emisije na početku proizvodnog lanca u zemljama iz kojih Europa uvozi hranu i krmu. S druge strane, klimatske promjene utječu na europsku poljoprivredu i zahtijevaju prilagodbu poljoprivrednih sustava i poljoprivrednika. Porast temperature i koncentracija CO2, promjene u obrascima oborina i češći ekstremni događaji utječu na prinose usjeva i stočarsku produktivnost u Europi, ali i na upravljanje vodama i uvjete prijevoza i skladištenja. Očekuje se da će se produktivnost usjeva općenito smanjiti u južnim regijama i povećati na sjeveru. Osim toga, češći ekstremni vremenski uvjeti uzrokovat će raširene i štetne učinke diljem Europe.

U europskoj procjeni klimatskih rizika utvrđeno je nekoliko velikih klimatskih rizika za europske prehrambene sustave. Rizici za proizvodnju usjeva zbog nestašice vode i topline koji su najozbiljniji i najhitniji, pri čemu je južna Europa žarišna regija. Klimatski učinci na proizvodnju hrane mogu se proširiti na sredstva za život u ruralnim i obalnim područjima, upotrebu zemljišta, zdravlje socijalno ugroženog stanovništva i šire gospodarstvo.

Okvir politike

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, donesenom 2021., prilagodba se nastoji učiniti pametnijom, bržom (ubrzati uvođenje rješenja za prilagodbu) i sustavnijom (integrirana rješenja i planovi). Poticanje lokalne prilagodbe, rješenja koja se temelje na prirodi, održive upotrebe i otpornosti slatkovodnih resursa posebno su važni za poljoprivredni sektor, dok je jačanje međunarodnog djelovanja ključno kako bi se izbjegli poremećaji u uvozu poljoprivrednih proizvoda iz EU-a.

Prijedlozima za prilagodbu Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) nastoji se povećati hvatanje ugljika u poljoprivredi i šumarstvu, što ima važne posljedice na prenamjenu zemljišta. Mjere za postizanje tog cilja, kao što su održavanje travnjaka, sekvestracija ugljika u poljoprivredi i obnova tresetišta, pridonijet će i sprečavanju erozije tla i smanjenju rizika od poplava.

Konkretne mjere prilagodbe u poljoprivrednom sektoru prvenstveno se podupiru u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), pri čemu su ključni ciljevi održivost i klimatska politika. U okviru ZPP-a ojačane su obvezne mjere za zaštitu okoliša i uspostavljeno je više mogućnosti financiranja za gospodarenje šumama, upravljanje područjima s težim uvjetima gospodarenja i programe za ekologiju. Na primjer, na svakom poljoprivrednom gospodarstvu najmanje 3 % obradivog zemljišta mora biti namijenjeno bioraznolikosti i neproizvodnim elementima, uz mogućnost primanja potpore putem programa za ekologiju kako bi se postiglo 7 %. Posebne mjere prilagodbe dosad nisu imale istaknutu ulogu u ZPP-u, ali obvezne i dobrovoljne mjere ekologizacije često pružaju kratkoročna do srednjoročna prilagodljiva rješenja na razini poljoprivrednih gospodarstava. Zeleno plaćanje u okviru prvog stupa ZPP-a obuhvaća raznolikost usjeva, uspostavu ekološki značajnih površina i održavanje trajnih travnjaka. Potpora ruralnom razvoju u okviru drugog stupa ZPP-a uključuje razvoj šuma, poljoprivredno-okolišno-klimatske mjere, ekološku poljoprivredu i plaćanja u okviru mreže Natura 2000. Programi financiranja nadopunjeni su mjerama osposobljavanja i drugom potporom za poboljšanje produktivnosti i otpornosti na klimatske promjene iz sustava za savjetovanje poljoprivrednika, partnerstva za inovacije i primijenjenih istraživanja.

U skladu s europskim zelenim planom, strategijom „od polja do stola” i strategijom za bioraznolikost, u prijedlozima ZPP-a za razdoblje 2023. 2027. stavlja se veći naglasak na djelovanje u području okoliša i klime. Uspostavljene su obvezne mjere i više mogućnosti financiranja za očuvanje tla bogatih ugljikom, plodoreda, upravljanja hranjivim tvarima i ekoshema.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za poljoprivredni sektor.

Sektori izloženi klimatskim promjenama kao što je poljoprivredni sektor posebno su osjetljivi na klimatske promjene u skladu s izvješćem Radne skupine II. iz 6. izvješća IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost. Predviđa se povećani rizik od ekstremnih vremenskih uvjeta, suše, poplava i promjena uvjeta rasta. Učinkovite mogućnosti prilagodbe uključuju uzgoj radi prilagodbe klimatskim promjenama ili odabir otpornih usjeva/kultivara, agrošumarstvo, diversifikaciju krajobraza i urbanu poljoprivredu.

U posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C razmatrani su učinci na poljoprivredni sektor u različitim poglavljima te su istaknute povezane potrebe za prilagodbom. Prioritet je poboljšanje znanja u tim područjima, među ostalim o troškovima i koristima mjera prilagodbe povezanih s poljoprivredom. U posebnom izvješću IPCC-a o klimatskim promjenama i zemljištu procjenjuju se trenutačne znanstvene spoznaje, među ostalim o degradaciji zemljišta, dezertifikaciji i sigurnosti opskrbe hranom, mogućnostima oblikovanja pitanja i prilagodbe, kao i o posebnim izazovima i mogućnostima za poljoprivredni sektor.

U izvješću Europske agencije za okoliš o prilagodbi klimatskim promjenama u poljoprivrednom sektoru u Europi daje se pregled načina na koji se politikama i programima EU-a rješava pitanje prilagodbe klimatskim promjenama te se navode primjeri izvedivih i uspješnih mjera prilagodbe.

Zajednički istraživački centar (JRC) podupire Europsku komisiju u modeliranju gospodarskog učinka klimatskih promjena na poljoprivredni sektor i evaluaciji politika prilagodbe i ublažavanja (npr. projekti PESETA). Nekoliko istraživačkih projekata koji se bave prilagodbom u poljoprivrednom sektoru financirano je u okviru programa LIFE (npr. AgriAdapt, ADAPT2CLIMA, LiveAdapt itd.) i Obzor 2020. (npr. MOSES, BINGO, COACCH, Flourish, FATIMA, RUN4LIFE, RESFOOD, IoF2020).

Usluge klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) pružaju informacije, alate i podatke o klimatskim promjenama, uključujući nekoliko demonstracijskih usluga za poljoprivredni sektor. Nudi besplatan i otvoren pristup Sektorskom informacijskom sustavu (SIS) dostupnom u bazi podataka Climate Data Store kako bi se poduprle regionalne inicijative za prilagodbu. Dodatne usluge za vodni sektor pružaju pokazatelje vode koji se mogu upotrijebiti za odabir odgovarajućih usjeva i planiranje infrastrukture za navodnjavanje, kao i demonstracije u okviru prilagodbe klimatskim promjenama. Usluga praćenja stanja kopna programa Copernicus pruža podatke daljinskog istraživanja o pokrovu zemljišta i promjenama pokrova zemljišta, fenologiji vegetacije i produktivnosti koji će pomoći u definiranju prinosa usjeva. U budućnosti bi podaci dobiveni daljinskim istraživanjem mogli biti temelj za regionalne promjene pokrova zemljišta koje proizlaze iz mjera prilagodbe, kao i za objedinjene trendove na razini EU-a.

Zajednička programska inicijativa za poljoprivredu, sigurnost opskrbe hranom i klimatske promjene usmjerava istraživanja u 24 zemlje na rješavanje međusobno povezanih izazova održive poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i učinaka klimatskih promjena.

Nekoliko međunarodnih mreža, organizacija i udruga dijeli znanje unutar svojih zajednica prakse. Među njima su Europska federacija za konzervacijsku poljoprivredu, Međunarodna federacija pokreta za ekološku poljoprivredu (Europskaregionalna skupina)i COPA-COGECA.

Potpora ulaganjima i financiranju

Financijska sredstva EU-a za prilagodbu podupiru se višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) za razdoblje 2021. 2027., kojim se osigurava da su mjere za prilagodbu klimatskim promjenama integrirane u sve glavne programe potrošnje EU-a.

U okviru tog proračuna VFO-a ZPP-u je dodijeljeno 386,6 milijardi eura. Najveći dio rashoda, 270 milijardi eura, bit će namijenjen potpori dohotku u okviru prvog stupa, a dodatnih 20 milijardi eura bit će namijenjeno tržišnoj potpori. Ostatak (otprilike četvrtina) potrošit će se na potporu ruralnom razvoju u okviru drugog stupa.

Dodatna sredstva bit će dostupna u okviru istraživačkog programa EU-a Obzor Europa za potporu posebnim istraživanjima i inovacijama u području hrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.

Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama podupire regije, gradove i lokalne vlasti u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena, osiguravajući financijska sredstva u okviru Obzora Europa, okvirnih programa EU-a za istraživanja i inovacije. U aktivnosti misije mogu biti uključene regije i lokalna tijela u zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili u zemljama koje pregovaraju o pridruživanju programu Obzor Europa. Poduzeća također mogu biti prihvatljiva za sudjelovanje, na primjer kao inovatori koji pružaju inovativna rješenja ili klimatske usluge. Mogućnosti financiranja dostupne su na portalu Financiranje i natječaji, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023. 2024.

U strateškim planovima u okviru ZPP-a gotovo 98 milijardi eura, odnosno 32 % ukupnih sredstava ZPP-a (EU i sufinanciranje), bit će namijenjeno ostvarivanju koristi za klimu, vodu, tlo, zrak, bioraznolikost i dobrobit životinja te poticanju praksi koje nadilaze obveznu uvjetovanost.

Osim ulaganja u okviru ZPP-a dostupan je niz instrumenata EU-a za potporu prilagodbi:

• potprograma LIFE za djelovanje u području klime;
• program INTERREG Europa;
• program za istraživanje i inovacije Obzor Europa, koji je posebno važan za prilagodbu u poljoprivrednom sektoru, klaster je 6. o hrani, biogospodarstvu, prirodnim resursima, poljoprivredi i okolišu.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.

MRE prilagodbe

Razvijen je mehanizam izvješćivanja povezan s nacionalnim strateškim planovima za ZPP u poljoprivrednom sektoru i donesen je odgovarajući okvir pokazatelja za izvješće o uspješnosti radi razmjene objedinjenih pregleda na nacionalnoj razini.