zdravlje

Ključne poruke

• Klimatske promjene pogoršavaju smrtnost i bolesti povezane s ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su toplinski valovi, poplave ili šumski požari. Predviđa se i da će se klimatskim promjenama uvesti novi zdravstveni rizici za Europljane, posebno bolesti koje prenose vektori kao što su tigrovi komarci. Na zdravlje bilja i životinja utječu i promjenjiva sezonalnost, ekstremni vremenski uvjeti te nove bolesti i štetočine.
• EU ima koordinacijsku ulogu u rješavanju prekograničnih prijetnji zdravlju, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. Cilj je nove vizije „EU za zdravlje” (2021.–2027.) pripremiti se za buduće zdravstvene krize.
• Kako bi se riješio problem nedostatka znanja o učincima klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, 2021. pokrenut je Europski opservatorij za klimu i zdravlje u okviru nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti upravlja znanstvenim dokazima o zaraznim bolestima relevantnima za klimu. Programom za financiranje istraživanja u okviru programa Obzor Europa dodatno će se podupirati istraživanja u području klime i ljudskog zdravlja.
• Zakon EU-a o biljnom zdravlju i Zakon o zdravlju životinja iz 2016. obuhvaćaju rizike za usjeve, šume i životinje iz uzgoja uzrokovane klimatskim promjenama. Znanje o učincima klimatskih promjena na zdravlje biljaka i životinja prikupljeno je u okviru projekta CLEFSA Europske agencije za sigurnost hrane.

Učinci, ranjivosti i rizici

Henny Anette Grewe

Klimatske promjene pojačat će različite trenutačne zdravstvene probleme i stvoriti nove zdravstvene rizike. Izravni učinci na zdravlje uglavnom su posljedica promjena intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su toplinski valovi i poplave. Neizravni učinci na zdravlje mogu biti uzrokovani bolestima koje se prenose vektorima (koje se prenose npr. komarcima i krpeljima), bolestima koje se prenose vodom i hranom (npr. salmonela i vibrio) ili promjenama u kvaliteti vode, hrane i zraka. Klimatske promjene mogu utjecati i na zdravstvenu infrastrukturu i sigurnost radnika izloženih ekstremnim klimatskim uvjetima. Posebno ranjive skupine suočavaju se s klimatskim rizicima za zdravlje.

U europskoj procjeni klimatskih rizika utvrđeno je da je rizik za zdravlje ljudi od toplinskog stresa posebno ozbiljan u južnoj Europi. Samo u ljeto 2022. od 60 000 do 70 000 ljudi u Europi prerano je umrlo zbog izloženosti prekomjernoj vrućini. U procjeni je utvrđen i rizik od geografskog širenja i povećanog prijenosa zaraznih bolesti, rizik od stresa za zdravstvene sustave kao što je zdravstvena infrastruktura te zdravstveni rizik za radnike na otvorenom zbog povećanog toplinskog stresa, koji je posebno ozbiljan u južnoj Europi.

Okvir politike

Ljudsko zdravlje

Sprečavanje učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje potrebno je rješavati na mnogim razinama i u nekoliko područja politika. U skladu s Ugovorom iz Lisabona, glavnu odgovornost za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene skrbi snose države članice. Zdravstvena politika EU-a stoga služi kao dopuna nacionalnim politikama i osigurava zaštitu zdravlja u svim politikama EU-a.

Koordinacija prekograničnih aktivnosti jedna je od glavnih uloga zdravstvene politike EU-a. Europska unija donijela je 2013. Odluku o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju. Tom se odlukom jača pripravnost u EU-u i koordinacija odgovora na prijetnje zdravlju. Pomaže državama članicama da se pripreme za moguće buduće pandemije i ozbiljne prekogranične prijetnje uzrokovane zaraznim bolestima, kemijskim, biološkim ili okolišnim događajima, uključujući one povezane s klimatskim promjenama, te da ih zaštite od njih. U okviru nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama EU će u novom europskom tijelu za odgovor na zdravstvene krize i pripravnost rješavati prekogranične prijetnje zdravlju, među ostalim od klimatskih promjena.

Kad je riječ o ekstremnim vremenskim uvjetima i zdravlju, politike EU-a povezane sa smanjenjem rizika od katastrofa obuhvaćaju ključna područja za jačanje suradnje među državama članicama EU-a u cilju poboljšanja zaštite građana od katastrofa i upravljanja novim rizicima.

Kao prvi konkretan rezultat nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama pokrenut je Europski opservatorij za klimu i zdravlje kako bi se bolje pratili, analizirali i spriječili učinci klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Europskim zelenim planom utvrđuje se predanost Europske komisije rješavanju izazova povezanih s klimom i okolišem. Osim toga, u prijedlogu Osmog programa djelovanja za okoliš poziva se na jačanje veza između okolišnih (uključujući klimatske) i zdravstvenih politika, među ostalim „praćenjemljudskog zdravlja i učinaka klimatskih promjena te prilagodbom tim promjenama”.

Europska komisija predložila je novu viziju „EU za zdravlje” (2021. – 2027.) za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize. Prijedlogom uredbe „EU za zdravlje” namjerava se, među ostalim, „doprinijetirješavanju negativnog učinka klimatskih promjena i uništavanja okoliša na zdravlje ljudi”. Nadalje, prijedlogom Europske komisije o europskoj zdravstvenoj uniji dodatno će se poboljšati koordinacija ozbiljnih prekograničnih prijetnji, uključujući one povezane s okolišem i klimatskim uvjetima.

Zdravlje bilja

U listopadu 2016. donesena je Uredba o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje (Zakon o zdravlju bilja), koja je stupila na snagu u prosincu 2019. Cilj joj je pružiti bolju zaštitu od unošenja i širenja novih organizama štetnih za bilje. Tim se pravilima nastoji osigurati i sigurna trgovina te ublažiti učinke i rizike koji proizlaze iz novih izazova, posebno klimatskih promjena, na zdravlje naših usjeva i šuma.

Zdravlje životinja

U ožujku 2016. donesena je Uredba o prenosivoj bolesti životinja (Zakon o zdravlju životinja). Tim jedinstvenim, sveobuhvatnim novim zakonom o zdravlju životinja podupire se sektor stočarstva u EU-u u njegovoj potrazi za konkurentnošću te sigurnim i nesmetanim tržištem životinja i njihovih proizvoda u EU-u. Podupire se i bolje rano otkrivanje i kontrola bolesti životinja, uključujući nove bolesti povezane s klimatskim promjenama, te se nastoji pomoći u smanjenju pojave i učinaka epidemija životinja.

Pristup „Jedno zdravlje”

Postojanje i opstanak našeg planeta Zemlje ovisi o simbiotskoj interakciji između ljudi, životinja i okoliša kojeg dijelimo. Kako bi se osiguralo zdravlje i kontinuirano postojanje ljudi, potrebno je ispitati složenu međusobnu povezanost i međuovisnost svih živih vrsta i okoliša. „Jedno zdravlje” pristup je koji se temelji na sinergijskoj koristi bliske suradnje između znanosti o zdravlju ljudi, životinja i okoliša. U tom će kontekstu Europska komisija objediniti i povezati podatke, alate i stručno znanje radi komunikacije, praćenja, analize i sprečavanja učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, na temelju pristupa „Jedno zdravlje”.

Važno je da se u okviru pristupa „Jedno zdravlje” osigura okvir za pristup koji obuhvaća cijelo društvo i sve razine vlasti jer se njime osigurava sudjelovanje svih relevantnih sektora i disciplina kako bi se na sveobuhvatan i koordiniran način pristupilo rješavanju triju glavnih sastavnica pristupa „Jedno zdravlje”: Ljudsko zdravlje, zdravlje životinja i okoliš.

Poboljšanje baze znanja

Europska procjena klimatskih rizika za 2024. pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti. U njemu je utvrđeno 36 velikih klimatskih rizika koji ugrožavaju našu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijske sustave i zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i rizik za zdravstveni sektor.

Šesto izvješće Radne skupine II. IPCC-a o procjeni klimatskih promjena za 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost jasnosu izvijestili o tome kako su se u svim regijama smrtnost i pobol ljudi zbog toplinskih događaja, pojava bolesti koje se prenose hranom i vodom povezanih s klimom te učestalost bolesti koje se prenose vektorima dosljedno povećavali. Osim toga, u novim područjima pojavljuju se bolesti životinja i ljudi, uključujući zoonoze. Kad je riječ o budućoj klimi, IPCC je istaknuo kako će klimatske promjene i povezani ekstremni događaji znatno povećati broj slučajeva lošeg zdravlja i prerane smrti u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju.

Zdravstveni sektor i dobrobit imali bi koristi od integriranih pristupa prilagodbi kojima se zdravlje uključuje u politike u području hrane, sredstava za život, socijalne zaštite, infrastrukture, vode i sanitarnih usluga koje zahtijevaju suradnju i koordinaciju na svim razinama upravljanja. Kako bi se ojačala otpornost u zdravstvenom sektoru, doista postoje brojne mogućnosti za ciljana ulaganja i financiranje, kao što su sustavi ranog upozoravanja i odgovora na ekstremnu vrućinu; poboljšanje pristupa pitkoj vodi, smanjenje izloženosti vodi i ekstremnih vremenskih uvjeta; i učinkovit nadzor, sustave ranog upozoravanja za praćenje i smanjenje bolesti koje se prenose vektorima.

Ljudsko zdravlje

U novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama navodi se potreba za dubljim razumijevanjem klimatskih rizika za zdravlje. Ključni razvoj u okviru nove strategije jest Europski opservatorij za klimu i zdravlje, inicijativa Europske komisije čiji je cilj poduprijeti Europu u pripremi za učinke klimatskih promjena na zdravlje i prilagodbi tim učincima pružanjem pristupa relevantnim informacijama, uključujući kontekst europske i nacionalne politike, učinke klimatskih promjena na zdravlje u Europi, pokazatelje o klimi i zdravlju, informacijske sustave i alate o klimi i zdravlju te sustave ranog upozoravanja o klimi i zdravlju. Potiče i razmjenu informacija i suradnju među relevantnim međunarodnim, europskim, nacionalnim i nevladinim akterima.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) zadužen je za znanstvene dokaze i procjene rizika od zaraznih bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. ECDC je razvio Europsku mrežu za okoliš i epidemiologiju, koja pruža alate za praćenje meteoroloških uvjeta u stvarnom vremenu kako bi se procijenio rizik od bolesti koje se prenose vodom i bolesti koje se prenose vektorima, kao i druge alate za procjenu rizika. Nadalje, ECDC se bavi prikupljanjem podataka i sustavom nadzora bolesti koje se prenose hranom i vodom te zoonoza, od kojih se očekuje da će se neke povećati zbog učinaka klimatskih promjena. Osim toga, ECDC i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) domaćini su VectorNeta, platforme za razmjenu podataka o geografskoj rasprostranjenosti vektora bolesti člankonožaca u Europi, te su izradili širok raspon studija usmjerenih na procjenu europskih učinaka i osjetljivosti na klimatske promjene.

Europska unija financirala je razvoj relevantnih informacija i stručnog znanja u području klime i zdravlja putem programa EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020. i razvoja usluga u području klimatskih promjena programa Copernicus. Dodatne informacije o najrelevantnijim istraživačkim projektima i projektima znanja dostupne su u Katalogu resursa Europskog opservatorija za klimu i zdravlje.

Misije EU-a sastavni su dio istraživačkog okvira Obzora Europa (2021. – 2027.), a to su obveze rješavanja velikih društvenih izazova, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama. Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama djelovat će kao portfelj mjera (istraživačkih projekata, mjera politike ili čak zakonodavnih inicijativa) za prilagodbu klimatskim promjenama. U sažetku predložene misije naglašava se potreba za zaštitom ljudskog zdravlja i dobrobiti od klimatskih utjecaja (uključujući visoke temperature, ekstremne vremenske uvjete i zarazne bolesti), s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama stanovništva. Osim toga, misija za klimatski neutralne i pametne gradove uključuje poticanje pravedne tranzicije radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi, uz dodatne koristi, kao što su bolja kvaliteta zraka ili zdraviji način života, naglašavajući važnu vezu prilagodbe klimatskim promjenama, njihova ublažavanja i zdravlja.

Zdravlje bilja i životinja

Europski zajednički program „Jedno zdravlje”, putem postojećih veza s nacionalnim tijelima i tvorcima politika u državama članicama EU-a, ima ključno partnerstvo 38 priznatih prehrambenih, veterinarskih i medicinskih laboratorija i instituta s ciljem usklađivanja pristupa, metodologija, baza podataka i postupaka za procjenu i upravljanje zoonozama koje se prenose hranom (FBZ), novom antimikrobnom otpornošću (AMR) i novim prijetnjama (ET) diljem Europe. Suradnja među institutima ojačana je jačanjem transdisciplinarne suradnje i integracijom aktivnosti. To je postignuto posebnim zajedničkim istraživačkim projektima, zajedničkim integriranim projektima te aktivnostima obrazovanja i osposobljavanja.

EFSA je od 2018. do 2020. provodila projekt „Klimatske promjene kao pokretač novih rizika za sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje bilja, životinja i prehrambenu kvalitetu” (CLEFSA). CLEFSA je utvrdila brojne probleme koji su posljedica klimatskih promjena i koji mogu utjecati na sigurnost hrane u Europi, uključujući pojavu i intenzitet nekih bolesti koje se prenose hranom i uspostavu invazivnih stranih vrsta štetnih za zdravlje biljaka i životinja; pojava, intenzitet i toksičnost cvjetanja potencijalno toksičnih morskih i slatkovodnih algi i bakterija, na dominaciju i postojanost različitih parazita, gljiva, virusa, vektora i invazivnih vrsta, štetnih za zdravlje biljaka i životinja; i (ponovno) pojavljivanje novih opasnosti, povećanje izloženosti poznatim opasnostima ili osjetljivosti na njih te promjena razina mikronutrijenata i makronutrijenata u hrani i hrani za životinje.

Zdravlje bilja

IPCC i FAO dostavili su 2021. znanstveni pregled učinka klimatskih promjena na biljne štetne organizme. U ovom se izvješću predlažu mjere ublažavanja i prilagodbe. Nadalje, naglasio je da i dalje postoje nedostaci u istraživanjima utjecaja klimatskih promjena na štetne organizme i zdravlje bilja.

EU je članica Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (IPPC) u kojoj aktivno sudjeluje u utvrđivanju međunarodnih standarda kvalitete za bilje i biljne proizvode. IPPC je međuvladin ugovor koji je potpisalo više od 180 zemalja, a cilj mu je zaštititi svjetske biljne resurse od širenja i unošenja štetočina te promicati sigurnu trgovinu. Konvencija je uvela Međunarodne standarde za fitosanitarne mjere (ISPM) kao glavni alat za postizanje svojih ciljeva, što je čini jedinom globalnom organizacijom za utvrđivanje standarda za biljno zdravstvo.

Povjerenstvo za biljno zdravstvo (EFSA) osnovano je na temelju zahtjeva Europske komisije da se procijeni treba li određeni biljni štetni organizam uzeti u obzir za uvrštavanje na EU-ove popise štetnih organizama provođenjem kategorizacija štetnih organizama i/ili procjena rizika od štetnih organizama ili u nekim slučajevima ocjenjivanjem procjena rizika od štetnih organizama koje je izradila treća strana. Od uvođenja novog Zakona o biljnom zdravlju 2016. EFSA je provela niz međusobno povezanih projekata čiji je cilj bio poduprijeti Europsku komisiju u zaštiti područja EU-a od organizama štetnih za bilje i bolesti bilja te pomoći državama članicama u pripremi za buduće fitosanitarne prijetnje.

Zdravlje životinja

EFSA je izradila interaktivne profile bolesti koji pružaju informacije o bolestima koje se prenose vektorima i bolestima navedenima u Zakonu o zdravlju životinja prilagođene korisnicima i utemeljene na dokazima. Profili bolesti ažuriraju se kroz sedam sustavnih pregleda koji obuhvaćaju: 1) geografska distribucija; 2) Eksperimentalne infekcije; 3) Učinkovitost cijepljenja; 4) preživljavanje patogena; 5) točnost dijagnostičkog testa; 6) Kontrola vektora; i 7) Učinkovitost liječenja. Kada se pronađu i pregledaju dostatna ispitivanja, automatski se provodi metaanaliza ekstrahiranih podataka, a rezultati se vizualiziraju u profilima bolesti. Osim toga, dostupne su poveznice na druge procjene rizika za bolesti koje provodi EFSA.

Potpora ulaganjima i financiranju

Zdravlje ljudi, biljaka i životinja

EU je u prosincu 2020. objavio svoj višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. 2027. Više od 50 % ukupnog iznosa sljedećeg dugoročnog proračuna i instrumenta NextGenerationEU namijenjeno je potpori modernizaciji putem politika koje uključuju istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa; pravedna klimatska i digitalna tranzicija putem Fonda za pravednu tranziciju i programa Digitalna Europa; pripravnost, oporavak i otpornost putem Mehanizma za oporavak i otpornost, sustava rescEU i novog zdravstvenog programa. U tom kontekstu cilj je programa „EU za zdravlje”, dosad najvećeg zdravstvenog programa EU-a (2,45 milijardi EUR, + 3,30 milijardi EUR u skladu s člankom 5. VFO-a), spriječiti bolesti i promicati zdravstvenu i međunarodnu suradnju u području zdravlja podupiranjem mjera za sprečavanje prekograničnih prijetnji zdravlju, pripremu za njih i odgovor na njih. Program „EU za zdravlje” znatno će doprinijeti sljedećim godinama pristupom „jedno zdravlje”, ako je primjenjivo, kojim se službeno priznaje da je zdravlje ljudi strogo povezano sa zdravljem životinja i okolišem.

Program za financiranje istraživanja Obzor Europa (2021. – 2027.) iznosit će 94 milijarde EUR za povećanje europske potpore istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa zdravljem i klimom.

Sveobuhvatan pregled dostupan je na stranici o financiranju mjera prilagodbe sredstvima EU-a.